12. konferencija o DOP-u i 13. dodjela nagrada Indeksa DOP-a

 

Piše: dr. sc. Mirjana Matešić

 

Ovogodišnja konferencija zbog strogih epidemiološkim mjera koje su na snazi održana je u nešto suženom obliku te je privremeno vraćena u jednodnevni format. Plenarni dio fokusiran je na jedan okrugli stol koji se bavio Europskim zelenim planom (EZP), strategijom Europske unije, bitnom za razumijevanje okvira poslovanja iz perspektive održivosti u narednom periodu, kojeg će ovaj dokument u mnogočemu definirati. Nakon okruglog stola dodijeljene su nagrade Indeksa DOP-a, 13. puta do sada, a o tome tko su dobitnici već ste mogli čitati na našem portalu dop.hr. Na kraju programa održane su sesije stručno-znanstvenih radova koje su moderirali prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić i dr. sc. Mirjana Matešić, u kojima je predstavljeno ukupno 17 radova čije sažetke ste također mogli pročitati u Zborniku sažetaka 12. konferencije o DOP-u objavljenom na dop.hr.

 

Konferenciju je otvorila ravnateljica HR PSOR-a, Mirjana Matešić, a pozdravne govore su zatim održali Marija Šćulac Domac, predstavnica HGK, Igor Čižmek u ime Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Julije Domac, izaslanik predsjednika RH i savjetnik predsjednika za energiju i klimu.

 

 

Uslijedio je okrugli stol naziva: Europski zeleni plan: Spremnost Hrvatske na ostvarenje ciljeva. Europski zeleni plan je dokument koji predstavlja strategiju Europske unije za održivi razvoj. Radi se o krovnom dokumentu koji stremi promijeniti čitav niz direktiva i drugih zakonskih propisa Europske unije, a ove će promjene imati značajne učinke na mnoge vrste gospodarskih djelatnosti. Koliko će patiti hrvatska proizvodnja i posljedično hrvatski proračun željeli smo istražiti ove godine. Razgovor na temu Europskog zelenog plana i njegovog mogućeg utjecaja na Hrvatsku moderirala je Marija Šćulac Domac. Sugovornici su joj bili Igor Čižmek, pomočnik ministra gospodarstva i održivog razvoja, Alenka Košiša Čičin-Šain, zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Rivijere i Merica Pletikosić, voditeljica sektora održivog poslovanja CEMEX Hrvatske.

 

 

 

Na samom početku, sudionici su imali prilike pogledati video obraćanja gđe Signe Ratso, zamjenice direktora Agencije za istraživanje i inovacije Europske komisije koja se osvrnula na važnost provedbe Europskog zelenog plana te je govorila o potrebnim aktivnostima i mjerama te zajedničkim projektima u kojima i Republika Hrvatska sudjeluje.

 

Uvodni govor održao je savjetnik predsjednika RH, Julije Domac. On je naglasio kako je Europski zeleni plan pobjeda znanosti i pobjeda istine. On predstavlja ambicioznu viziju ugljično neutralne budućnosti koja iziskuje značajna ulaganja. Pretpostavlja se da će se do 2030. u EU uložiti između 82 i 147 milijardi Eura godišnje što čini 0,5 % proračuna. Nakon 2030. očekuje se 1-2 % proračuna ulaganja što čini ukupno oko 4,6 trilijuna Eura od 2031. do 2050. Radi se o ogromnim sredstvima no ne treba ih gledati kao trošak nego investiciju, rekao je Domac. Plan EU da do 2050. postigne ugljičnu neutralnost neće spasiti klimu, ali će značajno doprinijeti te pokazati primjerom drugim zemljama. Domac je govorio o prijetnji neodrživosti te spomenuo kao primjer da će EU osjetiti 145 milijardi Eura štete zbog dizanja razine mora. Govorio je o energetskoj obnovi čitavih četvrti i potrebi povećanja stope obnove zgrada.

 

 

Domac smatra da je Europski zeleni plan toliko radikalan da ga je teško slijediti te nemamo još odgovore na sva pitanja no to je putokaz koji određuje put kojim koračamo. Zeleni plan nije zakon već šumski požar zakonodavne okolišne regulative. On je mehanizam kako će se živjeti u 2030. godini. On će, ako bude realiziran, unijeti promjene u naše živote. Drugačije ćemo se grijati, oblačiti, živjeti, ponašati, stanovati. EZP u svojoj radikalnoj namjeri da transformira europsko društvo naglašava pravednost, pod parolom leave nobody behind.

 

 

U raspravi koja je uslijedila Igor Čižmek je rekao kako se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja već dulji niz godina zalaže za promjene koje se baš ne vide no, Zeleni plan je njihovoj politici dao na vidljivosti i važnosti. Sve horizontalne politike i financijski sektor važne su za primjenu EZP-a. Uredba o taksonomiji iz prvog kvartala, za koju se sada definiraju provedbeni dokumenti, uredit će kriterije održivog financiranja, a financijska podrška je bitna za ostvarenje ovog plana. Važan je kolektivni napor. Ministarstvo je ekipirano, napravilo je cijelu seriju dokumenata koji su nužni za ovu promjenu, smatra Čižmek.

 

Velika sredstva su, odnosno će biti na raspolaganju, a kako ćemo ih iskoristiti, a da ih pretvorimo u prilike u rast i razvoj, govorila je gđa Košiša Čičin-Šain, zamjenica direktora FZOEU. Financiranje tranzicije je ogroman izazov. FZOEU već dugo radi na projektima održivog razvoja, a EZP je novi dokument koji već primjenjuju. Danas se treba postići 55% smanjenja emisija do 2030. Pitanje je hoćemo li to uspjeti, ali svi projekti Fonda (područja energetike, zaštite okoliša i zaštite prirode) su sve projekti koje Fond financira EU sredstvima kao i nacionalnom komponentom. Od lipnja do danas raspisano je 17 javnih poziva (promet, zgradarstvo, obnovljivi izvori energije). Fond se bavi i temom energetskog siromaštva, jer ima ljudi koji ne mogu plaćati troškove grijanja. Tu je važna prilika za energetsku obnovu i obnovljive izvore energije. Zgradarstvo čini 40 % emisija, i tu je prilika za postizanje cilja od smanjenja emisija. U prometu i poljoprivredi ćemo teže ostvariti ciljeve. LULUCF (Land Use, Land use Change and Forestry) će morati biti iskorišteni za kompenzaciju nepostizanja ciljeva u ova dva sektora. Odvajanje procesuirane hrane iz hotela je također jedan novi projekt, koji je najavila Košiša Čičin-Šain.

 

Ivana Budin Arhanić rekla je da je prvi korak osvještavanje a onda određivanje ciljeva i resursa za doprinos održivom razvoju. Valamar se obvezao da će 2,5 % prihoda ulagati u projekte društveno odgovornog poslovanja te aktivno upravlja svojim utjecajima na prirodu i prostor kako bi turizam stvarao vrijednost i ne utjecao na održivost prostora. Naglasila je da Valamar ne zauzima novi prostor već revitalizira postojeći urbanizirani prostor i to na način da ulaže u obnovljive izvore energije i razvoj koji je energetski učinkovit. Na raspolaganju je mnogo više mogućnosti u smislu projekata nego li što postoji resursa, posebno sad u vrijeme kad su prihodi turizmu značajno pali. Budin Arhanić je izrazila nadu da će vanjski izvori financiranja biti na raspolaganju kako bi ubrzali zelena ulaganja u turizmu.

 

Merica Pletikosić zahvalila je na uvodnom predavanju gđe Ratso koja je naglasila da je uvođenje kružnog gospodarstva jedini način za ostvarenje EZP-a. To će za gospodarstvo biti bolan period, sve promjene zakonodavstva, dovest će do preslagivanja gospodarstva u EU, kako bi se ostvarila klimatska neutralnost do 2050. Cembureau na razini EU je objavio dokument Carbon neutrality roadmap za cementnu industriju. Cementna industrija EU i RH podržava EZP posebice po pitanju životnog ciklusa i cjelokupnih životnih lanaca. Cement je vrlo važan jer opskrbljuje lance vrijednosti koji će biti nositelji realizacije promjene prema klimatskoj neutralnosti. Važno je osigurati regulatorni okvir kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti i očuvala konkurentnost. Doprinos EZP-a je snažan i postizanje ugljične neutralnosti planira se posebno za cement, a posebno za beton. Korištenje betona u vjetroelektranama i prometu su ključni za ostvarenje EZP-a. Naglasila je da cementna industrija treba CCS (Carbon Capture and Storage) kako bi mogla smanjiti emisije za više od 40 %. Druga mjera koja je na raspolaganju cementnoj industriji, zamjena je posebnih goriva korištenjem goriva iz otpada koji se više ne može reciklirati i otpadom iz biomase koji se ne može iskoristiti za kogeneraciju. Ova mjera može smanjiti emisije i do 50 %. Korištenje zamjenskih materijala umjesto osnovne sirovine također je moguće no potrebno je osigurati na tržištu te materijale kako bi se cementare mogle uključiti u provedbu plana i primjenu ovih ekoloških rješenja koje predlaže EU. Treća mjera je dovođenje proizvoda na tržište koji su manje ugljično intenzivni koji mogu smanjiti ugljični otisak kroz zgradarstvo primjenom niskougljičnih proizvoda na tržištu.

 

Igor Čižmek je dodao kako je Europski zeleni plan dugoročni mehanizam koji zahtijeva provedbene dokumente. U Republici Hrvatskoj je usvojena strategija prilagodbe klimatskim promjenama čija primjena će smanjiti štete za društvo i prirodu od klimatskih promjena. Sada se izrađuje akcijski plan koji će biti i podloga za buduće financiranje i iskorištavanje svih fondova. Energetski plan je također donesen, pripremljena je Strategija niskougljičnog razvoja, koja je prošla stratešku procjenu utjecaja na okoliš te će skoro u Sabor. Izrađen je nulti scenarij za energetski sektor i u tijeku je izrada nultog scenarija za ne-energetski sektor. On će nam pokazati koliko će nas cijela tranzicija koštati, a smatra da je RH ambiciozna zemlja i da će EU to prepoznati i pomoći u financiranju. Istraživanje za mjere klimatskih promjena je provedeno, nastavlja se rad na zelenoj javnoj nabavi koja trenutno predstavlja 10 % svih ugovora javne nabave, a plan je postići 75 % zelenih ugovora do 2030. Zelena javna nabava potiče ulaganje u niskougljične i učinkovite proizvode. Kad bude provedbenih dokumenata EZP moći će i više.

 

 

Alenka Košiša Čičin-Šain je rekla da će FZOEU biti provedbeno tijelo koje će pratiti realizaciju financiranih projekata iz EU fondova. Nova je omotnica financijski strašno izdašna i moramo intenzivno raditi na novim projektima jer će sredstva biti izuzetno velika, a nismo osvijestili što sve možemo iz tih sredstava realizirati. I privatni i javni sektor se moraju uključiti, ali mora postojati dirigent koji će to poticati i usmjeravati.

 

Jedan od projekata su dobar primjer je energetsko zadrugarstvo “ kod nas slabo razvijeno. Takvi su projekti značajni za cijele regije, većeg su kapaciteta i omogućuju energetsku nezavisnost. O tome bit trebalo razmišljati. Interes postoji, a to su mogućnosti za nova ulaganja. Ljudi su u vrijeme pandemije dosta štedili i to je sad na bankovnim računima. Ulaganje u energetske projekte je građanstvu strano i trebalo bi ih potaknuti i educirati jer bi ti novci davali više povrata od držanja novaca na bankovnim računima.

 

U sektoru prometa, Fond razvija projekt za vozila na alternativna goriva u javnom prijevozu. Radi se na energetskoj obnovi.

 

Najavila je da će Fond na svojim stranicama formirati one-stop-shop za energetsku obnovu i obnovljive izvore kako bi se investitori lako informirali za svaki sektor.

 

Ovu novost je podržala Ivana Budim Arhanić. Smatra da je važno informirati investitore. Valamar dobro surađuje s Fondom i one-stop-shop je odlična ideja. To je vrlo slojevito područje pa ga je nekad teško pratiti i nekad, kao investitori, ne znaju gdje se njihovi projekti koje planiraju ili provode mogu uklopiti u vidu financiranja. Budući da dolaze još veća sredstva, doći će do dodatne kompleksnosti što će privatnom sektoru stvoriti izazov kako se informirati o tome kako pripremiti projekte i kome se javiti kako bi dobili sredstva iz nekih od tih izvora. Jedan na jedan konzultacije bi bile potrebne gdje bi se ova dva sektora kroz razgovor i bolje upoznali te počeli bolje razumijevati.

 

 

Merica Pletikosić misli da gospodarstvo nema dovoljno informacija, a važno je jasnije definirati financijske mogućnosti jer će brojna industrijska područja morati puno investirati kako bi se prilagodili. Smatra da je pred nama neizvjestan period jer EU ETS poduzeća ulaze u 4. trgovinsko razdoblje koje je puno zahtjevniji od dosadašnjeg, a još EU nije definirala visinu benchmarka za cement i ostale sektore, a za mjesec i pol počinje primjena. Period za prilagodbu će biti vrlo kratak, a napominje da se uvoz udvostručio jer je jeftiniji građevinski materijal iz zemalja susjedstva koje nemaju stroge okolišne standarde. Osim regulatorne i financijske ovaj problem ima i provedbenu, tržišnu komponentu koju treba sagledati.

 

Čižmek priznaje da kao i svaki veliki projekt i ovaj ima prepreke. EZP nudi šansu za provođenje velikih reformi. Omotnica koliko god velika i dalje će biti nedostatna kako bismo postigli ugljičnu neutralnost. Ona će biti samo pomoć. Ovo je početak osmišljavanja novih financijskih instrumenata. Osobno je na strani reformi, ali smatra da moramo sami naći načine za realizaciju. Financijski sektor će tu biti ključan.

 

Komentari publike putem on-line aplikacije pokazali su da gospodarstvo ne zna kako se prijaviti za financiranje projekata, koja su sredstva na raspolaganju, ne znaju na koji način krenuti u realizaciju projekata za ostvarenje zelenog plana te da je zaista potreban one-stop-shop gdje će gospodarstvo moći dobiti informacije o tome kako i kome se javiti kako bi se pokrenula transformacija koju čekamo

 

Nakon okruglog stola uslijedila je dodjela nagrada Indeks DOP-a, a nakon pauze održane su stručno-znanstvene sesije. Konferencija je završila u 16 sati.

 

Konferencija o društveno odgovornom poslovanju godišnji je događaj u organizaciji HR PSOR-a koji okuplja stručnjake za društveno odgovorno poslovanje i održivost, korporativne menadžere i organizacijske vođe kako bi razgovarali o najnovijim trendovima u područjima DOP-a i održivosti. 12. konferencija o DOP-u održana je pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

 

Zbog velike pažnje koju ove godine opravdano dobiva pandemija Covid-19, postoji opasnost da izgubimo iz vida veću i trajniju krizu koja nam prijeti, a to je kriza neodrživosti koja se prvenstveno, ali ne isključivo, očituje u klimatskim promjenama. Potrebno je zadržati dijalog i stvarati platforme koje će raditi na novim rješenjima, stvarati poticajno okruženje za razvoj eko-inovacija i pokrenuti transformaciju prema kružnom gospodarstvu i posljedično prema održivosti. Konferencija o DOP-u i ove godine je okupila ključne dionike i nastavila međusektorski dijalog o mjerama za ostvarenje Europskog zelenog plana i globalnih Ciljeva održivog razvoja. Osim toga, željeli smo kao i svake godine proslaviti najodgovornija hrvatska poduzeća, dobitnike Indeksa DOP-a i dati im zasluženu vidljivost, posebno jer su ovo vremena kad nam trebaju dobre vijesti,

Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a.

 

Konferencija je održana poštujući sve epidemiološke mjere, te su u dvorani bili prisutni samo aktivni sudionici, dok su svi zainteresirani konferenciju mogli pratiti uživo putem mrežnog prijenosa. Konferencija je otvorena okruglim stolom na temu Europski zeleni plan: Spremnost Hrvatske na ostvarenje ciljeva, na kojem su sudjelovali predstavnici izvršne vlasti i gospodarstva, a publici su se obratili i neki od uvaženih stručnjaka za održivi razvoj i odgovorno poslovanje kao što su Signe Ratso, zamjenica glavnog direktora, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Europska komisija; Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Igor Čižmek, pomoćnik ministra gospodarstva i održivog razvoja; Alenka Košiša Čičin-Šain, zamjenica direktora FZOEU; Julije Domac, savjetnik predsjednika RH; i mnogi drugi.

 

 

Konferencije o DOP-u su i mjesto su na kojima se kompanijama dodjeljuju nagrade Indeksa DOP-a za primjenu održivog poslovanja. Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih. Indeks DOP-a razvijen je u partnerstvu HR PSOR-a i HGK.

 

 

Nagrade su dodijeljene u sljedećim kategorijama:

 

• U kategoriji Velikih poduzeća
  Dobitnik nagrade je: Valamar Riviera d.d.
• U kategoriji Srednjih poduzeća
  Dobitnik nagrade je: Regeneracija d.o.o.
• U kategoriji Malih poduzeća
  Dobitnik nagrade je: Hendal d.o.o.
• U kategoriji Javnih poduzeća
  Dobitnik nagrade je: Hrvatska lutrija d.o.o.

 

Dobitnici nagrada u pojedinim podrućjima su:

 

• Za područje: Društveno odgovorne politike i prakse u radnoj okolini
  Dobitnik nagrade je: Heineken Hrvatska d.o.o.
• Dobitnik Indeksa DOP-a Društveno odgovorne politike zaštite prava djece
  Dobitnik nagrade je: PBZ d.d.
• Za područje: Društveno odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem
  Dobitnik nagrade je: Muraplast d.o.o.
• Za područje: Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom
  Dobitnik nagrade je: DVOKUT-ECRO d.o.o.
• Za područje: Društveno odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava
  Dobitnik nagrade je: AD Plastik d.d.
• Za najveći napredak u društveno odgovornom poslovanju
  Dobitnik nagrade je: Tabacco d.o.o.

 

Govornici

 

 

 

 

 

 

PROGRAM

 

9.15 “ 9.30 Otvaranje konferencije

 

9.30 “ 11.00 OKRUGLI STOL

 

EUROPSKI ZELENI PLAN: SPREMNOST HRVATSKE NA OSTVARENJE CILJEVA

 

Uvodno obraćanje: Signe Ratso, deputy-general, Research and Innovation, European Commission

 

Moderatorica: Marija Šćulac Domac, direktorica sektora za industriju i održivi razvoj, HGK

 

Panelisti:

 

Igor Čižmek, pomoćnik ministra gospodarstva i održivog razvoja;

 

Alenka Košiša Čičin-Šain, zamjenica direktora FZOEU;

 

Merica Pletikosić, voditeljica sektora održivog poslovanja, CEMEX Hrvatska;

 

Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Riviere;

 

Julije Domac, savjetnik predsjednika RH

 

11.00 “ 11.30 Svečana dodjela nagrada Indeksa DOP-a

 

Predstavljanje rezultata Indeksa DOP-a, Dijana Varlec, samostalni savjetnik, Odjel za energetiku i zaštitu okoliša, HGK

 

Uvodni govor dodjele nagrade u kategoriji Odgovorne politike i prakse zaštite dječjih prava

 

Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Zašto su djeca naš najvažniji posao

 

11.30 “ 12.00 Pauza za kavu

 

12.00 “ 13.45 Predstavljanje stručnih radova

 

Moderator: prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić

 

1. OECD SMJERNICE ZA MULTINACIONALNA PODUZEĆA ZA ODGOVORNO POSLOVANJE I HRVATSKA NACIONALNA KONTAKTNA TOČKA; Vjekoslav Juričić, NKT OECD Hrvatska
2. ANALIZA DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA VODEĆIH HOTELIJERSKIH KOMPANIJA U HRVATSKOJ; Kristina Afrić Rakitovac, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković
3. ANALIZA STAVOVA STUDENATA O EKONOMIJI DIJELJENJA U REPUBLICI HRVATSKOJ; Ivana Gašparić, Patricia Uroić, Mislav Ante Omazić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
4. UTJECAJ ODGOVORNOG PRIREĐIVANJA IGARA NA SREĆU (OPI) NA COR; Ana Jazić, Hrvatska lutrija
5. BADEL MASTERCLASS; Nataša Kunkić, Badel 1862 d.d.
6. HRVATSKI OBVEZNICI NEFINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA NA PREKRETNICI - ŠTO ZNAMO O IZVJEŠTAVANJU I KOMUNIKACIJI KLIMATSKIH PROMJENA U HRVATSKOJ?; Andreja Pavlović, Katarina Miler, Oikon
7. INA bikeZONA “ ZDRAV I ODRŽIV NAČIN PUTOVANJA NA POSAO; Vedran Prpić i Maruška Letica, INA d.d.
8. USPOSTAVA OTOČKOG DISTRIBUCIJSKOG LANCA KAO PREDUVJET ODRŽIVOG POLJOPRIVREDNOG RAZVOJA STAROGRADSKOG POLJA; Vinko Tarbušković et. al, Agencija za upravljanje Starogradskim poljem

 

13.45 “ 14.15 Pauza za kavu

 

14.15 “ 16.00 Predstavljanje stručnih radova

 

Moderatorica: dr. sc. Mirjana Matešić

 

1. POVEZANOST DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA I STUDENTSKE PERCEPCIJE ATRAKTIVNOSTI PODUZEĆA; Iva Baršić, Patricia Uroić, Mislav Ante Omazić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2. KOMUNIKACIJA I OBRAZOVANJE O ODRŽIVOM RAZVOJU U EKONOMSKIM ŠKOLAMA; Zorica Hrgovčić, Prva ekonomska škola, Zagreb
3. MJERENJE ZAGREBA KAO PROMETNE I SPORTSKE ATRAKCIJE ZA VRIJEME KORONA VIRUSA; Dražen Kaužljar, Safety.guru Institut
4. GRAD RIJEKA CENTAR POVIJESNE, KULTURNE I PROMETNE RAZLIČITOSTI I POVEZANOSTI; Dražen Kaužljar, Saferty.guru Institut
5. VAŽNOST INKLUZIJE INVALIDA I OSOBA S INTELEKTUALNIM POTEŠKOĆAMA U RADNU OKOLINU ZA STUDENTE; Maja Kovačević, Patricia Uroić, Mislav Ante Omazić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
6. POLITIČKA KORUPCIJA; Rosana Lucijetić, Istarsko Veleučilište
7. ANALIZA SPREMNOST REPUBLIKE HRVATSKE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA EUROPSKOG ZELENOG PLANA; Mirjana Matešić, HR PSOR
8. SURADNJA U LOKALNOJ ZAJEDNICI JE DRUŠTVENA ODGOVORNOST POJEDINCA; Helga Mož, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković
9. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE NA PRIMJERU ANALIZE TOKOVA OTPADA U BOLNICI; Sanja Kalambura, Veleučilište Velika Gorica

 

 

 

Zahvaljujemo sponzorima