Izvještavanje o korporativnoj održivosti
Izvještaji o održivosti su godinama služili kao pokazatelj svijesti, samosvijesti i odgovornosti poduzeća. Danas, zakonodavni okviri Europske Unije zahtijevaju od poduzeća da transparentno iznose informacije o načinu na koji posluju i upravljaju ekonomskim, okolišnim i društvenim utjecajima.
Zakonodavstvo EU-a zahtijeva od poduzeća iznad određene veličine da objave informacije o tome što smatraju rizicima i prilikama koje proizlaze iz društvenih i okolišnih pitanja te o utjecaju svojih aktivnosti na ljude i okoliš. To pomaže investitorima, organizacijama civilnog društva, potrošačima i drugim dionicima da procijene održivost poduzeća, kao dio Europskog zelenog plana.
Direktiva u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (CSRD) je u potpunosti integriran u hrvatsko zakonodavstvo donošenjem Zakona o računovodstvu (Narodne novine br. 85/24) koji je stupio na snagu 27. srpnja 2024. godine, uz prateće izmjene Zakona o reviziji.
Prva poduzeća koje podliježu CSRD-u morala su primijeniti nova pravila u financijskoj godini 2024. te objaviti izvještaje o održivosti u 2025. godini. Poduzeća koja podliježu CSRD-u moraju izvještavati u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (European sustainability reporting standards – ESRS). Standarde u obliku nacrta razvija EFRAG, Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje, neovisno tijelo koje okuplja različite dionike.
HR PSOR prati razvoj EU regulative te o svim relevantnim promjenama informira članove koji su obveznici ili će to postati. Također provodi edukacije i informiranje o mjerama, procesima i vještinama koje je potrebno razviti u cilju usklađenja poslovanja sa zahtjevima nove regulative.
Zašto izvještavati?
Izvještaj je pokazatelj svijesti, samosvijesti i odgovornosti poduzeća za vlastite nefinancijske utjecaje na društvo u cjelini te je priznato u svijetu kao mjerilo ukupne vrijednosti poduzeća. Izvještaji koje pripreme poduzeća predstavljaju ulaganje u proces komunikacije s dionicima i u razmjenu znanja i iskustva. To je put prema razumijevanju, priznanju i uvažavanju u javnosti. Kako bi izvještavanje bilo korisno za poduzeća i društvo, izvještaji zahtijevaju stalno praćenje stanja što je preduvjet ocjenjivanju, usporedbi i planiranju poboljšanja.
Zakonodavstvo i standard izvještavanja o održivosti
EU zakonodavni okvir i standard
Što je CSDR?
Direktive u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti, skraćeno CSRD (Corporate Sustainability Reporting Directive), predstavlja zakonodavni okvir Europske unije kojim se uređuje izvještavanje poduzeća o njihovim utjecajima, rizicima i prilikama u kontekstu održivosti..
Cilj CSRD direktive je učiniti izvještaje poduzeća sveobuhvatnijima i međusobno usporedivima, poput financijsko-računovodstvenih izvještaja. Donošenje ove Direktive dio je šireg zakonodavnog i strateškog okvira Europske unije usmjerenog na financiranje održivog rasta i postizanje održivog razvoja. Strateški i zakonodavni dokumenti EU-a usmjereni su na stvaranje ujednačenih kriterija i dosljednijeg protoka standardiziranih informacija od poduzeća do investitora i drugih dionika.
Prije uvođenja CSRD-a izvještaji o održivosti često su se temeljili na različitim standardima, metodologijama i okvirima izvještavanja. Zbog toga je dionicima bilo otežano uspoređivati rezultate poduzeća, procjenjivati njihove utjecaje na okoliš i društvo te donositi utemeljene odluke. CSRD direktiva ima za cilj odgovoriti na ovaj izazov uspostavljanjem standardnih okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) zahtjeva za izradu izvještaja koji zadovoljavaju potrebe svih dionika.
CSRD direktiva:
- zahtijeva reviziju (provjeru) prijavljenih informacija
- uvodi detaljnije zahtjeve za izradu izvještaja, te zahtjev za obaveznu primjenu EU standarda izvještavanja o održivosti
- zahtijeva od poduzeća da digitalno "označe" prijavljene informacije, tako da budu strojno čitljive i da se unose u jedinstvenu europsku pristupnu točku
Europska komisija je službeno usvojila konačni tekst revidiranih (pojednostavljenih) ESRS standarda. Trenutno traje razdoblje provjere od strane Europskog parlamenta i Vijeća (koje traje dva do četiri mjeseca) prije nego što se tekst objavi u Službenom listu EU.
CSRD direktiva i ESRS donose značajne promjene u poslovanju, procjeni i upravljanju rizicima, transparentnosti te načinu izrade izvještaja u smislu informiranja zainteresirane javnosti o nefinancijskim utjecajima koje određeno poduzeće ima na društvo u kojem djeluje.
Na koga se odnosi CSRD direktiva?
CSRD se odnosi na
- Sukladno Direktivi (EU) 2026/470, kojom su izmijenjene odredbe Direktive 2013/34/EU (Računovodstvena direktiva) i Direktive (EU) 2022/2464 (CSRD), koja je stupila na snagu 18. ožujka 2026., CSRD se odnosi na velika poduzeća koja: prosječno tijekom financijske godine imaju više od 1.000 zaposlenih
- neto godišnji prihod veći od 450 milijuna Eura
Poduzeća na koja se odnosi CSRD trebati će uskladiti poslovanje i s Uredbom o taksonomiji.
Što je Taksonomija?
Taksonomija predstavlja jedinstven sustav klasifikacije kojim se utvrđuju kriteriji za definiranje okolišno održivih gospodarskih aktivnosti koje je usvojila Europska komisija posebnom Uredbom o taksonomiji (EU 2020/852). Taksonomija pruža zajednički okvir za procjenu okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti te povećava transparentnost i usporedivost informacija za ulagatelje, poduzeća i druge dionike. Gospodarske aktivnosti smatra „taksonomski usklađenom“ djelatnošću ukoliko zadovoljava kriterije definirane ovom Uredbom.
Gospodarska aktivnost, u smislu Uredbe o taksonomiji, prije svega treba biti „taksonomski prihvatljiva“ odnosno navedena na listi djelatnosti u delegiranim aktima Uredbe. No, da bi se gospodarska aktivnost smatrala "taksonomski usklađenom", aktivnost treba ispunjavati sljedeće uvjete:
- značajno doprinositi najmanje jednom od šest okolišnih ciljeva;
- ne nanositi bitnu štetu nijednom od ostalih okolišnih ciljeva, u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu” (DNSH – Do No Significant Harm);
- ispunjavati tehničke kriterije provjere utvrđene u relevantnim delegiranim aktima;
- biti usklađena s minimalnim zaštitnim mjerama, uključujući osnovna ljudska i radna prava.
Šest okolišnih ciljeva EU taksonomije su:
- ublažavanje klimatskih promjena;
- prilagodba klimatskim promjenama;
- održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa;
- prijelaz na kružno gospodarstvo;
- sprečavanje i kontrola onečišćenja;
- zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava.
Europska komisija razvila je detaljne kriterije za utvrđivanje usklađenosti taksonomskih prihvatljivih djelatnosti putem dva delegirana akta – klimatski i okolišni.
Delegirani akt (EU) 2021/2139 (ili klimatski akt) pobliže razrađuje kriterije za utvrđivanje usklađenosti s klimatskim promjenama, odnosno usklađenost s prilagodbom klimatskim promjenama i usklađenost s doprinosom ublažavanju klimatskih promjena.
Delegirani akt kojim se definiraju kriteriji za utvrđivanje usklađenosti s preostala četiri okolišna cilja usvojen je u lipnju 2023. godine.
Poduzeća koja podliježu obvezama objavljivanja prema Uredbi (EU) 2020/852 dužna su pri izradi objava povezanih s EU taksonomijom primjenjivati zahtjeve utvrđene Delegiranom uredbom (EU) 2021/2178, zajedno s njezinim naknadnim izmjenama i dopunama (EU) 2022/1214.
Što mora sadržavati korporativni izvještaj o održivosti?
Poduzeća obuhvaćena CSRD direktivom, moraju izvještavati o informacijama potrebnim za razumijevanje njihovih utjecaja na pitanja održivosti i kako te informacije utječu na razvoj poduzeća, njegovu produktivnost, učinak i položaj. Izvještavanje se provodi u skladu s ESRS-om i temelji se na načelu dvostruke značajnosti.
Izvještaj o održivosti, ovisno o rezultatima procjene značajnosti i primjenjivim ESRS zahtjevima, treba sadržavati sljedeće informacije:
- opis poslovnog modela i strategije te prilike i otpornost na rizike održivosti kao i planove tranzicije
- opis ciljeva i praćenje njihovog napretka; pokazatelje
- opis politika poduzeća povezanih s pitanjima održivosti
- opis uloge administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela s obzirom na pitanja održivosti, te njihovog stručnog znanja i vještina u odnosu na ispunjavanje te uloge ili pristupa koji takva tijela imaju takvom stručnom znanju i vještinama;
- opis postupka dubinske analize koji je poduzeće provelo u pogledu pitanja održivosti i postupak za njegovo provođenje
- opis glavnih stvarnih ili potencijalnih štetnih učinaka povezanih s vlastitim poslovanjem poduzeća i njegovim lancem vrijednosti, uključujući njegove proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe, mjera poduzetih za utvrđivanje i praćenje tih učinaka, te drugih štetnih učinaka koje poduzeće mora utvrditi na temelju drugih zahtjeva Unije prema kojima poduzeća trebaju provoditi postupak dubinske analize.
- opis svih mjera koje je poduzeće poduzelo radi sprečavanja, ublažavanja, otklanjanja ili okončavanja stvarnih ili potencijalnih štetnih učinaka, te rezultata takvih mjera
- glavne rizike i upravljanje njima
- dvostruku značajnost
- informacije o programima poticaja povezanih s pitanjima održivosti koji se nude članovima administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela.
Poduzeća su obvezna uključiti ove informacije u izvještaj uprave u za to predviđenom dijelu korporativnog izvještaja. To znači da poduzeća moraju pripremiti korporativne izvještaje o održivosti do objave vlastitog godišnjeg financijskog izvještaja.
Postoje li standardi za izradu izvještaja?
Poduzeća obuhvaćena CSRD direktivom izvještaje o održivosti pripremaju u skladu s ESRS-om. Prvi skup ESRS standarda Europska komisija usvojila je 31. srpnja 2023. godine u obliku Delegirane uredbe (EU) 2023/2772. Standarde je izradio EFRAG, a njima se utvrđuju zahtjevi i sadržaj izvještavanja o okolišnim, društvenim i upravljačkim pitanjima. Naknadno je EFRAG izradio pojednostavljene EU standarde izvještavanja o održivosti koje je usvojila Europska komisija 3. srpnja 2026.
Primjena pojedinih standarda ovisi o rezultatima procjene dvostruke značajnosti i posebnim zahtjevima utvrđenima ESRS standardima.
Standard dobrovoljnog izvještavanja o održivosti za mala i srednja poduzeća (VSME) pojednostavljeni je okvir za izvještavanje o okolišu, društvu i upravljanju (ESG) koji je izradio EFRAG za mala i srednja poduzeća koja nisu obvezna izvještavati prema Direktivi o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD).
Ključne značajke VSME-a:
- VSME je dobrovoljan
- Namijenjen tvrtkama s manje od 250 zaposlenika
- Usklađen s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS)
- Obuhvaća iste teme zaštite okoliša, društva i upravljanja (ESG)
- Prilagođen veličini, kapacitetu i potrebama malih i srednjih poduzeća.
VSME želi:
- Odgovoriti na zahtjeve za podacima – Pomoći malim i srednjim poduzećima da velikim tvrtkama pruže pouzdane podatke o održivosti
- Poboljšati pristup financiranju – Ponuditi transparentnost bankama i investitorima kako bi podržali mogućnosti financiranja
- Poboljšati upravljanje održivošću – Opremiti mala i srednja poduzeća za bolje suočavanje s ekološkim i društvenim izazovima u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
Izgraditi uključivo gospodarstvo – Podržati zeleniju i pravedniju budućnost sudjelovanjem malih i srednjih poduzeća.
U kojem formatu je potrebno izraditi izvještaj?
Poduzeća obuhvaćena CSRD-om izvješće sastavljaju u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje (ESEF – European Single Electronic Format), u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/815 i primjenjivim zahtjevima EU-a.
Informacije o održivosti objavljuju se kao dio izvješća te se digitalno označavaju kako bi bile strojno čitljive i dostupne za elektroničku obradu i usporedbu. Digitalno označavanje obuhvaća i relevantne objave povezane s člankom 8. Uredbe (EU) 2020/852 o taksonomiji, kada su primjenjive.
Na koji će se način provjeravati izvještaji?
Izvještaji o održivosti podliježu neovisnoj provjeri koju provodi ovlašteni pružatelj usluge provjere, u skladu s nacionalnim propisima kojima je CSRD prenesen u zakonodavstvo države članice.
Provjera se provodi uz ograničeno uvjerenje (limited assurance), a njezin je cilj utvrditi postoje li značajne nepravilnosti u objavljenim informacijama o održivosti.
Nezavisna provjera utvrđuje:
- usklađenost izvještaja s relevantnim zahtjevima CSRD-a i primjenjivim ESRS standardima;
- postupak procjene dvostruke značajnosti i utvrđivanja informacija koje poduzeće treba objaviti;
- usklađenost s zahtjevima za digitalno označavanje informacija o održivosti;
- usklađenost objava povezanih s EU taksonomijom, kada su takve objave primjenjive.
Obveza neovisne provjere primjenjuje se istodobno s početkom obveze izvještavanja za pojedine skupine poduzeća. Prva poduzeća obuhvaćena CSRD-om izvještavala su za financijsku godinu 2024., a njihovi su izvještaji objavljeni i provjereni tijekom 2025. godine. Za ostale skupine poduzeća početak primjene ovisi o aktualnom zakonodavnom okviru i izmijenjenim rokovima CSRD-a.

Europsko zakonodavstvo
Europski standardi izvještavanja o održivosti (ESRS – European Sustainability Reporting Standards) predstavljaju skup standarda kojima se utvrđuju zahtjevi za izvještavanje o okolišnim, društvenim i upravljačkim pitanjima. ESRS standarde razvila je Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG), a usvojila Europska komisija u obliku delegiranih akata.
ESRS standardi primjenjuju se na poduzeća obuhvaćena Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) te imaju za cilj povećati usporedivost, pouzdanost i transparentnost informacija o održivosti. Izvještavanje se temelji na načelu dvostruke značajnosti, prema kojem poduzeća trebaju izvještavati o utjecajima svojeg poslovanja na ljude i okoliš te o učincima pitanja održivosti na poslovanje, financijski položaj i budući razvoj poduzeća.
Prvi skup ESRS standarda Europska komisija usvojila je 31. srpnja 2023. godine u obliku Delegirane uredbe (EU) 2023/2772. Standardi obuhvaćaju:
dva opća standarda, koji uređuju opća načela izvještavanja i opće objave;
pet okolišnih standarda, koji obuhvaćaju klimatske promjene, onečišćenje, vodne i morske resurse, bioraznolikost i ekosustave te kružno gospodarstvo;
četiri društvena standarda, koji obuhvaćaju vlastitu radnu snagu, radnike u lancu vrijednosti, pogođene zajednice te potrošače i krajnje korisnike;
jedan upravljački standard, koji se odnosi na poslovno ponašanje.
Primjena pojedinih ESRS standarda i zahtjeva za objavu ovisi o rezultatima procjene dvostruke značajnosti. Međutim, određene opće informacije i objave propisane ESRS standardima obvezne su za poduzeća obuhvaćena CSRD-om.
ESRS standardi obuhvaćaju kvalitativne i kvantitativne informacije o poslovnom modelu i strategiji, upravljanju, politikama, ciljevima, mjerama, rizicima, prilikama i učincima povezanima s održivošću. Poduzeća su dužna informacije o održivosti uključiti u izvješće poslovodstva te ih, u skladu s primjenjivim zahtjevima, digitalno označiti i podvrgnuti neovisnoj provjeri.
ESRS standardi povezani su s drugim međunarodnim okvirima izvještavanja o održivosti, uključujući GRI standarde i standarde ISSB-a. EFRAG surađuje s međunarodnim organizacijama kako bi se povećala interoperabilnost standarda i smanjilo preklapanje zahtjeva za izvještavanje.

GLOBALNA INICIJATIVA
Globalna inicijativa za izvještavanje - GRI
Globalna inicijativa za izvještavanje oizvještavanje razvila je standarde za izvještavanje o utjecajima organizacija na gospodarstvo, okoliš i društvo. Ovi standardi jedni su od najraširenijih globalnih okvira za izvještavanje o održivosti te ih primjenjuju poduzeća, javne ustanove i neprofitne organizacije različitih veličina i djelatnosti. Izvještavanje se temelji na načelu značajnosti, odnosno na utvrđivanju tema koje predstavljaju najvažnije utjecaje organizacije na gospodarstvo, okoliš i ljude.
Aktualni GRI standardi obuhvaćaju:
opće standarde, koji se primjenjuju na sve organizacije;
sektorske standarde, koji pomažu organizacijama u određivanju značajnih tema unutar pojedinih djelatnosti;
tematske standarde, koji određuju zahtjeve za izvještavanje o pojedinim gospodarskim, okolišnim i društvenim temama.
HR PSOR nudi uslugu interne edukacije o izradi izvještaja sukladno GRI standardu za sve svoje članice, a prati i izradu međunarodnih standarada za sektorske smjernice. Kako bi olakšali upoznavanje dionika s izradom izvještaja, HR PSOR je pripremio publikaciju "Nefinancijsko izvještavanje".
GRI standardi mogu se primjenjivati samostalno ili zajedno s drugim okvirima i standardima izvještavanja o održivosti. U Europskoj uniji poduzeća obuhvaćena CSRD-om izvještavaju u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS), dok GRI može služiti kao dodatni okvir i pomoć pri razumijevanju, prikupljanju i objavljivanju informacija o utjecajima na održivost.
GRI i EFRAG surađivali su na poboljšanju interoperabilnosti GRI i ESRS standarda kako bi se smanjilo preklapanje zahtjeva i olakšala primjena standarda organizacijama koje koriste oba okvira.
Više informacija o GRI standardu dostupno je ovdje, a sve informacije o hrvatskom tekstu smjernica možete dobiti upućivanjem upita na: ured@hrpsor.hr.