Izvještavanje o korporativnoj održivosti

Mnoge kompanije pripremale su nefinancijske izvještaje koristeći dostupne smjernice i standarde međunarodnih organizacija, kao što su GRI Standard ili OECD smjernice.

Razvojem zakonodavnog okvira vezanog uz izradu izvještaja o ekonomskim, okolišnim i društvenim utjecajima poduzeća, u Europskoj uniji 5. siječnja 2023. godine na snagu je stupila Direktiva u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (CSRD). CSRD direktiva mijenja dosadašnje propise vezane uz nefinancijske izvještaje te postavlja modernija i stroža pravila o pripremi i objavi korporativnih izvještaja. Odredbe iz nove direktive trebaju biti integrirane u nacionalno zakonodavstvo u roku od 18 mjeseci od njezinog stupanja na snagu, a posebno je istaknuta namjera da se  CSRD direktivom ujednače i standardiziraju izvještaji. Stoga je u srpnju 2023. godine, Europska komisija usvojila Europski standard izvještavanja o održivosti (European sustainability reporting standards – ESRS) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2024. godine. EU ESRS standard objavljen je u službenom glasilu Europske unije 22. prosinca 2023. 

HR PSOR prati razvoj EU standarda te o svim relevantnim promjenama informira poduzeća, koja su obveznici ili će to postati, o mjerama, procesima i vještinama koje trebaju razviti kako bi uskladili vlastito poslovanje sa zahtjevima ih nove regulative.

Zašto izvještavati?

Izvještaj je pokazatelj svijesti, samosvijesti i odgovornosti poduzeća za vlastite nefinancijske utjecaje na društvo u cjelini te je priznato u svijetu kao mjerilo ukupne vrijednosti poduzeća. Izvještaji koje pripreme poduzeća predstavljaju ulaganje u proces komunikacije s dionicima i u razmjenu znanja i iskustva. To je put prema razumijevanju, priznanju i uvažavanju u javnosti. Kako bi izvještavanje bilo korisno za poduzeća i društvo, izvještaji zahtijevaju stalno praćenje stanja što je preduvjet ocjenjivanju, usporedbi i planiranju poboljšanja.

 

EU zakonodavni okvir i standard

Što je CSDR?

Direktive u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti, skraćeno CSRD (Corporate Sustainability Reporting Directive), predstavlja novo pravilo za izradu izvještaja o održivim praksama EU poduzeća.

Cilj CSRD direktive je učiniti izvještaje poduzeća sveobuhvatnijima i međusobno usporedivima, poput financijsko-računovodstvenih izvještaja. Usvajanje ove Direktive dio je Akcijskog plana Europske unije (EU) o financiranju održivog rasta (2018.) i Europskog zelenog plana (2019.). Navedeni strateški i akcijski dokumenti usmjereni su na stvaranje ujednačenih kriterija i dosljednijeg protoka standardiziranih informacija od poduzeća do investitora i drugih dionika. Danas je dionicima otežano uspoređivanje i mjerenje izvještaja o održivosti jer se objavljene informacije uvelike razlikuju u mnoštvu standarda i okvira izrade izvještaja. CSRD direktiva ima za cilj odgovoriti na ovaj izazov uspostavljanjem standardnih okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) zahtjeva za izradu izvještaja koji zadovoljavaju potrebe svih dionika.

CSRD direktiva:

• proširuje opseg na sve velika poduzeća i sva poduzeća uvrštene na burzi (osim mikro-poduzeća)
• zahtijeva reviziju (provjeru) prijavljenih informacija
• uvodi detaljnije zahtjeve za izradu izvještaja, te zahtjev za obaveznu primjenu EU standarda izvještavanja o održivosti
• zahtijeva od poduzeća da digitalno "označe" prijavljene informacije, tako da budu strojno čitljive i da se unose u jedinstvenu europsku pristupnu točku

Europska savjetodavna skupina za financijsko izvješćivanje (EFRAG) je tijekom 2022. godine razvijala prvi nacrt Europski standard izvještavanja o održivosti (ESRS) te je objavila njegovu konačnu verziju 15. studenog 2022. godine. Tako pripremljeni dokument Europska komisija uputila je u proces savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, a konačni tekst EU standarda odobrila je u srpnju 2023. godine. Objava EU standarda u službenom glasilu očekuje se do kraja 2023. godine. 

EFRAG nastavlja razvijati sektorske standarde izvještavanja o održivosti (važnije sektore kao što su nafta i plin, poljoprivreda, i dr.), standarde za mala i srednja poduzeća te poduzeća iz trećih zemalja, čije usvajanje se očekivalo do 30. lipnja 2024. Međutim, Europska komisija odgodila je usvajanje sektorskih standarada, a novi terminski plan biti će objavljan uskoro.

CSRD direktiva i novi EU standard izvještavanja o održivosti rezultirat će velikim promjenama u poslovanju, procjeni i upravljanju rizicima, transparentnosti te načinu izrade izvještaja u smislu informiranja zainteresirane javnosti o nefinancijskim utjecajima koje određeno poduzeće ima na društvo u kojem djeluje.

Na koga se odnosi CSRD direktiva?

CSRD se odnosi na

• sva poduzeća uvrštena na burzu (regulatorno) tržište
• na velika poduzeća koja prelaze dva od tri niže navedenih kriterija (sukladno Računovodstvenoj direktivi 2013/34/EU):
  • prosječno 250 zaposlenih tijekom financijske godine
  • bilancu od 20 milijuna EUR
  • neto prihod od 40 milijuna EUR
• poduzeća iz trećih zemalja s neto prometom većim od 150 milijuna u EU-u ako imaju barem jednu podružnicu ili podružnicu u EU-u koja prelazi prethodno navedene pragove

Poduzeća na koja se odnosi CSRD trebati će uskladiti poslovanje i s Uredbom o taksonomiji.

Što je Taksonomija?

Taksonomija predstavlja jedinstveno utvrđene kriterije za definiranje okolišno održivih gospodarskih aktivnosti koje je usvojila Europska komisija posebnom Uredbom o taksonomiji (EU 2020/852). Taksonomija predstavlja novi sustav klasifikacije kojim se uspostavljaju uvjeti za određene gospodarske aktivnosti u kojima se te aktivnosti smatraju „okolišno održivima“, odnosno ukoliko aktivnost zadovoljava definirane kriterije ovom Uredbom, ona se smatra „taksonomski usklađenom“ djelatnošću.

Gospodarska aktivnost, u smislu Uredbe o taksonomiji, prije svega treba biti „taksonomski prihvatljiva“ odnosno navedena na listi djelatnosti u delegiranim aktima Uredbe. No, da bi se gospodarska aktivnost smatrala "taksonomski usklađenom", aktivnost treba značajno doprinositi barem jednom od šest okolišnih ciljeva definiranih Uredbom:

1. Ublažavanje klimatskih promjena
2. Prilagodba na klimatske promjene
3. Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa
4. Prelazak na kružno gospodarstvo
5. Sprečavanje i kontrola onečišćenja
6. Zaštita i obnova biološke raznolikosti i ekosustava

Osim doprinosa najmanje jednom od ekoloških ciljeva, u smislu Uredbe o taksonomiji, gospodarska aktivnost mora biti usklađena i sa sljedeća dva uvjeta:  

• gospodarska aktivnost „ne smije činiti značajnu štetu“ (DNSH), te
• gospodarska aktivnost mora biti usklađena s minimalnim mjerama zaštite socijalnih prava.

Europska komisija razvila je detaljne kriterije za utvrđivanje usklađenosti taksonomskih prihvatljivih djelatnosti putem dva delegirana akta – klimatski i okolišni.

Delegirani akt (EU) 2021/2139 (ili klimatski akt) pobliže razrađuje kriterije za utvrđivanje usklađenosti s klimatskim promjenama, odnosno usklađenost s prilagodbom klimatskim promjenama i usklađenost s doprinosom ublažavanju klimatskih promjena.

Delegirani akt kojim se definiraju kriteriji za utvrđivanje usklađenosti s preostala četiri okolišna cilja usvojen je u lipnju 2023. godine, no njegova objava u službenom glasilu još se očekuje. Ovaj delegirani akt počet će se primjenjivati 2024. godine.

Poduzeća koja su obvezna utvrditi usklađenost vlastite djelatnosti s Uredbom o taksonomiji, pri izradi taksonomskog izvještaja moraju se voditi uvjetima i preporukama definiranim u Delegiranoj uredbi za izradu taksonomskog izvještaja (EU) 2021/2178.

Vremenski okvir primjene CSRD direktive?

CSRD direktiva će se implementirati u četiri faze :

Rok za usklađivanje	obveznici
1. rok	imat će gotovo 11.700 velikih poduzeća koje su već sada obveznice NFRD; za njih će se CSRD primjenjivati od 1. siječnja 2024. godina, s prvim izvještajima u 2025. godini;
2. rok	imat će ostala velika poduzeća (koja nisu bila obveznice NFRD, njih gotovo 38.300); za njih će se CSRD primjenjivati od siječnja 2025. godine, s prvim izvještajima u 2026. godini;
3. rok	imat će mala i srednja poduzeća (MSP) koja su na burzi, isključujući mikro poduzeća; za njih će se CSRD primjenjivati od siječnja 2026. s prvim izvještajima u 2027. godini;
4. rok	imat će poduzeća iz trećih zemalja; za njih će se CSRD primjenjivati od siječnja 2028. te će prvi izvještaji biti objavljeni u 2029. godini.

 

Što mora sadržavati korporativni izvještaj o održivosti?

Poduzeća koja su obvezna primijeniti CSRD direktivu, moraju izvještavati o informacijama potrebnim za razumijevanje njihovih utjecaja na pitanja održivosti i kako te informacije utječu na razvoj poduzeća, njegovu produktivnost, učinak i položaj. Poduzeće mora izvještaj pripremiti u skladu s EU standardima.

Informacije mora sadržavati izvještaj:

• opis poslovnog modela i strategije te prilike i otpornost na rizike održivosti kao i planove tranzicije
• opis ciljeva i praćenje njihovog napretka; pokazatelje
• opis politika poduzeća povezanih s pitanjima održivosti
• opis uloge administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela s obzirom na pitanja održivosti, te njihovog stručnog znanja i vještina u odnosu na ispunjavanje te uloge ili pristupa koji takva tijela imaju takvom stručnom znanju i vještinama;
• opis postupka dubinske analize koji je poduzeće provelo u pogledu pitanja održivosti i postupak za njegovo provođenje
• opis glavnih stvarnih ili potencijalnih štetnih učinaka povezanih s vlastitim poslovanjem poduzeća i njegovim lancem vrijednosti, uključujući njegove proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe, mjera poduzetih za utvrđivanje i praćenje tih učinaka, te drugih štetnih učinaka koje poduzeće mora utvrditi na temelju drugih zahtjeva Unije prema kojima poduzeća trebaju provoditi postupak dubinske analize.
• opis svih mjera koje je poduzeće poduzelo radi sprečavanja, ublažavanja, otklanjanja ili okončavanja stvarnih ili potencijalnih štetnih učinaka, te rezultata takvih mjera
• glavne rizike i upravljanje njima
• dvostruku materijalnost
• informacije o programima poticaja povezanih s pitanjima održivosti koji se nude članovima administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela.

Mala i srednja poduzeća uvrštena na burzu, kao i male i jednostavne financijske institucije navedene u članku 19.a stavku 6. Direktive, mogu ograničiti vlastite izvještaje o održivosti na sljedeće informacije:

• kratak opis poslovnog modela i strategije poduzeća
• opis politika poduzeća povezanih s pitanjima održivosti
• glavne stvarne ili potencijalne štetne učinke poduzeća na pitanja održivosti, kao i sve radnje koje su poduzete s ciljem utvrđivanja, praćenja, sprečavanja, ublažavanja ili otklanjanja takvih stvarnih ili potencijalnih štetnih učinaka
• glavne rizike za poduzeće povezane s pitanjima održivosti i način na koji poduzeće upravlja tim rizicima.

Poduzeća su obvezna uključiti ove informacije u izvještaj uprave u za to predviđenom dijelu korporativnog izvještaja. To znači da poduzeća moraju pripremiti korporativne izvještaje o održivosti do objave vlastitog godišnjeg financijskog izvještaja.

Postoje li standardi za izradu izvještaja?

Poduzeća će morati pripremiti izvještaje u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti  koji je EK usvojila u srpnju 2023. godine i koji će biti pretočen u delegirani akt, a koji je pripremio EFRAG. Ovako usvojeni delegirani akt revidirat će se najmanje svake 3 godine.

Europska komisija (EK) usvojila je Europski standard izvješćivanja o održivosti 31. srpnja 2023.

Očekuje se da će EK do 30. lipnja 2024. godine:

• • usvojiti specifične standarde za pojedini sektor
  • usvojiti odgovarajuće standarde za MSP izlistana na burzi
  • usvojiti standarde za poduzeća iz trećih zemalja čiji je godišnji promet veći od propisanog praga.

U kojem formatu je potrebno izraditi izvještaj?

Poduzeća svoje izvještaje poslovodstva sastavljaju u elektroničkom formatu za izradu izvještaja kako se navodi u članku 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/815 i opisno označavaju svoje izvještaje o održivosti, što uključuje objave utvrđene u članku 8. Uredbe (EU) 2020/852, u skladu s elektroničkim formatom za izvještaje iz te delegirane uredbe.

Na koji će se način provjeravati izvještaji?

Izvještaji će trebati proći provjeru od strane neovisnog pružatelja usluge provjere, što će biti obveza od 2025. godine (za izvještaje o utjecajima u 2024.)

Nezavisna provjera obavlja se:

• o usklađenosti izvještaja poduzeća s pravilima iz CSRD-a definiranim u članku 19.a, uključujući EU standarde usvojene u skladu s člankom 29.b ili člankom 29.c
• o procesu koji provodi poduzeće za identifikaciju informacija prijavljenih u skladu s EU standardima izvještavanja o održivosti
• o usklađenosti izvještaja poduzeća sa zahtjevom za označavanje izvještaja o održivosti u skladu s člankom 29.d (digitalizacija)
• o usklađenosti izvještaja poduzeća sa zahtjevima za izradu izvještaja sukladno Uredbi (EU) 2020/852 Članak 8. (Uredba o taksonomiji).