Četvrta nacionalna konferencija o DOP-u
Četvrta nacionalna konferencija o DOP-u
U hotelu Esplanade Zagreb, 25. travnja 2013. održana je Četvrta nacionalna konferencija o društveno odgovornom poslovanju, u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr.sc. Ive Josipovića.
Konferencija je rezultat inicijative mreže organizacija za razvoj društveno odgovornog poslovanja koje su surađivale na zajedničkom projektu uspostave Nacionalne mreže za DOP te su nastavile suradnju i nakon završetka projekta. Mrežu partnerskih organizacija čine: Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Hrvatska udruga banaka (HUB), Hrvatska udruga sindikata (HUS), Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (EFZG), UNDP/Global Compact Hrvatska. Sudionicima se je obratio predsjednik Ivo Josipović, kao i Hrvoje Dokoza, izaslanik ministra zaštite okoliša i prirode, te Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj. U toku Konferencije prezentirani su pristupi društveno odgovornom poslovanju u nekoliko država, zatim projekti dobitnici EU nagrade za DOP i neki projekti koji su u toku, kao i pokazatelji bazirani na podacima dobivenima iz prijava za nagradu Indeksa DOP-a. U okviru konferencije održana je dodjela nagrada Indeksa DOP-a te Europske nagrade za DOP, prvi puta dodijeljene upravo ove godine. Govoreći na konferenciji predsjednik Republike Ivo Josipović istaknuo je kako društveno odgovorno poslovanje uključuje i više od onoga što se prema zakonskim propisima mora činiti tokom procesa poslovanja. “Kada to kažem mislim na činjenicu da, naravno, svaka kompanija mora dostojno tretirati svoje zaposlenike, da mora poštivati propise, platiti poreze, ali društveno odgovorna kompanija čini i više, ona ulaže u svoje ljude, okoliš, kulturu, znanost, razvoj, doprinosi društvu i više nego to mora učiniti” rekao je predsjednik Josipović. Izrazio je zadovoljstvo što su danas na Konferenciji upravo takve kompanije koje su društvu dale više nego su morale, a uvjeren je da kompanije koje to čine, koje vraćaju društvu, čine dobro ne samo društvu nego i sebi. U konačnici takve kompanije budu još bolje, još uspješnije, imaju dobar imidž, dobar poslovni koncept koji je koristan i njima samima. “Danas kada smo u gospodarskoj krizi, a rekao bih da smo usred ozbiljne gospodarske krize, valja razmišljati i što DOP znači za krizu. Sasvim sigurno, kao i kod koncepta solidarnosti i koncepta socijalne države, kriza nije dobar katalizator; u vremenima krize postoji određen paradoks da što je ona veća treba više solidarnosti, više odgovornosti, više ulaganja u zajedničko dobro, a s druge strane postoji manje resursa da se to učini. Socijalno odgovorna država nalazi snage da baš u vremenima krize ipak povuče na stranu solidarnosti, na stranu napretka društva i u konačnici na stranu društveno odgovornog poslovanja” rekao je predsjednik Josipović. Violeta Simeonova Staničić, predstavnica Ureda EU parlamenta u Zagrebu otvorenog prije dva mjeseca, pozdravila je sudionike Konferencije i navela osnovne djelatnosti Ureda nakon ulaska Hrvatske u EU. To su informativne kampanje vezane za kretanja u Uniji te kampanje koje podržavaju vrijednosti EU-a kao što su solidarnost, ravnopravnost, sloboda mišljenja. Čestitala je Hrvatskoj priključenje europskoj zajednici naroda te naglasila imperativ njezinog budućeg sudjelovanja u razvoju i podršci europskim standardima i vrijednostima. Hrvoje Dokoza, izaslanik ministra zaštite okoliša i prirode, u svojem je pozdravnom obraćanju dao podršku tvrtkama i pojedincima predanima održivom razvoju i društveno odgovornom poslovanju. Ova predanost ima cijenu, ali i profit i nagradu za one koji je podržavaju i provode. Naglasio je važnost zaštite okoliša kao sastavnice održivog razvoja i preduvjeta napretka društva, što je podržano i na prošlogodišnjem summitu u Riju. Ostvarenje održivog razvoja traži pogled u budućnost kako bi se kreirale pretpostavke za to. Potrebne su fundamentalne promjene u načinu investiranja, proizvodnje, trgovine i potražnje, a lideri tih promjena kod nas su sudionici ove Konferencije. Svako društvo mora balansirati između različitih interesa njegovih pojedinih članova, ponekad se moraju donijeti teške odluke i odrediti što je najvažnije. Jasno, najvažniji su čovjek i njegov okoliš bez kojeg nema budućnosti i ekonomskog razvoja. Poslovanje je uvijek vođeno profitom pa oni koji kreiraju politike moraju kreirati jasna pravila i jednake uvjete za sve, te jasnu poveznicu između profita i DOP-a. U tom smislu Ministarstvo zaštite okoliša i prirode treba kreirati kvalitetne i provedive zakone koji će stavljati čovjeka i prirodu na prvo mjesto, ali bez nepotrebnog kočenja gospodarskog razvoja. Cilj je kreirati sustav koji nagrađuje na konkretan i vidljv način one tvrtke koje ulažu u zaštitu okoliša. Politička odgovornost je osnovni preduvjet za korporativnu društvenu odgovornost. U tom smislu su Vlada i korporativna društva partneri kod postavljanja dugoročnih i ambicioznih ciljeva, uz uvjet da se velike promjene ne mogu postići preko noći. Ministar Zmajlović je s drugim ministrima EU-a, nadležnima za zaštitu okoliša, na sastanku u Dublinu raspravljao o zelenom gospodarstvu kao generatoru gospodarskog razvoja, novih proizvoda i zapošljavanja u okviru jedinstvenog tržišta zelenih proizvoda.U tom kontekstu važan je učinkovit sustav ekološkog upravljanja i neovisnog ocjenjivanja. EMAS je alat koji omogućuje tvrtkama veću učinkovitost, transparentnost i kredibilitet pri suočavanju s ovim izazovima. I kao zaključak: za održivi razvoj potrebno nam je zdravo gospodarstvo i uspješne tvrtke koje prepoznaju prednost odgovornog odnosa prema okolišu.
Zaključci Konferencije:
U raspravi koja je održana na Četvrtoj nacionalnoj konferenciji o DOP-u istaknuto je da se okruženje za uvođenje DOP-a u Hrvatskoj nije značajno promijenilo u odnosu na prethodnu godinu. Nije moguće uočiti poticajne mjere koje bi išle u korist povećanja konkurentnosti onih poduzeća koja su društveno odgovorna. Jedini zabilježeni pomak je preuzimanje obveze usvajanja Strategije društveno odgovornog poslovanja od strane Ministarstva gospodarstva, no za sada nije definirano kada će ova Strategija biti usvojena i kako će utjecati na uvjete unapređenja društvene odgovornosti. Nadalje, primjetan je pad motivacije poslovnog sektora za učenje i primjenu ovog modela, prvenstveno zbog teške gospodarske situacije koja prisiljava na štednju i fokusiranje svih raspoloživih snaga na preživljavanje. Dodatno, kompleksna regulativa utječe na relativno suženi prostor za društveno odgovorne inicijative. Mali je broj projekata i inicijativa koje rade na razvoju i usvajanju društveno odgovorne prakse, medijska prisutnost je gotovo zanemariva, što stvara okruženje u kojem je teško prepoznati dobiti za poduzeće od usvajanja pozitivne prakse DOP-a; stoga ona i dalje ostaje više iznimka nego pravilo. Zaključeno je da se promjena perspektive u pozitivnom smjeru očekuje ulaskom Hrvatske u Europsku uniju te usvajanjem europske prakse koja je značajno poticajnija za DOP. Zbog ovakvog ozračja u promociji i primjeni DOP-a u Hrvatskoj organizacija natječaja te dodjele nagrade Indeksa DOP-a i novo uspostavljene EU nagrade za DOP, kao i organizacija Četvrte nacionalne godišnje konferencije o DOP-u imaju još veći značaj i važnost.
O Indeksu DOP-a:
Nagrada Indeks DOP-a nastala je kao zajednička inicijativa Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, uz stručnu i financijsku podršku USAID-a, UNDP-a i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s ciljem da se istaknu hrvatska poduzeća koja su primijenila društvenu odgovornost kroz sva važna područja. Indeks DOP-a je metodologija koja hrvatskim poduzećima omogućava procjenu društveno odgovornih praksi i njihovu usporedbu u odnosu na druga poduzeća. Sudjelovanjem u Indeksu DOP-a poduzeća dobivaju objektivnu procjenu dobrovoljnih praksi i usporedbu s praksama drugih hrvatskih poduzeća, a svaki sudionik dobiva i individualne rezultate temeljem kriterija društveno odgovornog poslovanja, javno predstavljanje agregiranih rezultata i mogućnost osvajanja nagrade za uložene napore i postignute rezultate. Nagrade Indeksa DOP-a dodijeljene su u četiri kategorije (za velika, srednja, mala i javna poduzeća), a posebna nagrada je dodijeljena i poduzeću kod kojeg je zabilježen najveći napredak u društveno odgovornom poslovanju u odnosu na prošlu godinu.
- U kategoriji velikih poduzeća nagradu su dobili: Coca-Cola HBC Hrvatska, Ericsson Nikola Tesla i Vetropack Straža.
- U kategoriji srednjih poduzeća nagradu su dobili: Ilirija, Končar-institut za elektrotehniku i Vivera
- U kategoriji malih poduzeća nagradu su dobili: Ciklopea, Dvokut Ecro i Holcim mineralni agregati
- U kategoriji javnih poduzeća nagradu su dobili: Flora VTC, Hrvatska Lutrija i Odašiljači i veze
- U kategoriji za najveći napredak dobila je Banco Popolare Croatia
Sva ona poduzeća koja su se prijavila za nagradu Indeksa DOP-a, te su imala i odgovarajući projekt prema zadanim kriterijima, ove su se godine mogla prijaviti za Europsku nagradu za DOP. Fokus ove nagrade stavljen je na uspješna partnerstva između poduzeća i barem jednog ne-poslovnog dionika, što predstavlja inovativan koncept na tržištu, budući da se dosad većina nagrada za DOP fokusirala na nagrađivanje samostalne prakse poduzeća.
O Europskoj nagradi za DOP:
Prva Europska nagrada za DOP uspostavljena je s ciljem isticanja izvrsnosti u DOP-u europskih poduzeća kroz višesektorske projekte. Nagrada se po prvi puta dodjeljuje u 2013. godini. Ova uzbudljiva i inovativna inicijativa fokusirana je na uspješne partnerske projekte između poslovnih i ne-poslovnih organizacija sa posebnim naglaskom na programe suradnje koji se bave pitanjima održivosti kroz inovativne pristupe. Podržani od Europske Komisije, CSR Europe i Business in the Community predvode konzorcij od 29 nacionalnih DOP organizacija kako bi kreirali Europsku nagradu za DOP.
- U kategoriji velikih poduzeća nagradu je dobila Coca-Cola HBC Hrvatska za projekt Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska
- U kategoriji malih i srednjih poduzeća nagradu je dobio Končar-institut za elektrotehniku za projekt Primjenom znanosti do inovacija (PRIZNADI)