Dr. sc. Mirjana Matešić: Korporativna održivost visoko na listi prioriteta

Prenesena vijest: Progressive

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti upravo je ovih dana izglasana u Europskom parlamentu, a zamjenjuje dosad važeću Direktivu o nefinancijskom izvještavanju koja uređuje obvezu izvještavanja za velika poduzeća u EU. Tim povodom razgovarali smo sa dr. sc. Mirjanom Matešić, direktoricom Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj “ HR PSOR

Predstavite nam Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj.

Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) neprofitno je udruženje poslovnog sektora koje okuplja gospodarstvenike koji aktivno rade na upravljanju svojim utjecajem prema održivosti. Organizacija je nastala kao dio globalne mreže Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD) te ove godine obilježava 25 godina rada u Hrvatskoj što nas čini jednom od najstarijih članica svjetske globalne mreže te najstarijom organizacijom u Hrvatskoj koja se bavi temom održivog razvoja u gospodarstvu.

Radi se o relativno maloj organizaciji što se tiče broja članova (56), no treba znati da okupljamo najveće hrvatske kompanije te lidere u gotovo svim sektorima koji predstavljaju predvodnike u primjeni održivih rješenja u industriji, uslužnim djelatnostima te financijskom sektoru.

Tema kojom se bavimo u proteklih 25 godina činila se avangardom te je privlačila samo najodgovornije gospodarstvenike, no sada se s promjenom regulative u Europi, interes za ovu temu značajno mijenja te se povećava i interes za rad naše organizacije.

S kojim ciljem je osnovan, kako djeluje i koje aktivnosti provodi?

HR PSOR je kao i naš globalni partner osnovan kako bi pružio podršku gospodarstvu u razumijevanju odgovornosti u kontekstu održivog razvoja te kako bi razvio kapacitete za prelazak na održivost. Također, predstavljamo i svojevrstan think-thank u području održivosti te se aktivno angažiramo kao stručna podrška zakonodavcu u pripremi strategija i zakona koji uređuju područje održivog razvoja.

Kako u ovom drugom imamo ograničene uspjehe, naše su primarne aktivnosti vezane uz jačanje kapaciteta gospodarstva. Organiziramo konferencije, seminare, treninge i druge oblike informiranja, razvijamo i promoviramo metodologije za edukaciju i vrednovanje te objavljujemo publikacije, priručnike i stručne članke na temu održivog razvoja, ali i primjere dobre prakse, nova rješenja i inovacije koje služe primarno gospodarstvu kako bi lakše pratilo trendove u regulativi i novim zahtjevima tržišta.

Također prenosimo najnovije trendove u ovom području iz svijeta, uz podršku naših međunarodnih partnera, a uz WBCSD, članica smo i europske organizacije CSR Europe, i EU Platforme povelja o raznolikosti te na taj način, kroz nas, naši članovi dobivaju najnovije informacije o regulativi, obvezama, smjernicama poslovanja u ovom području te mogu participirati u međunarodnim projektima, konferencijama, diskusijama i slično.

Kako tvrtke mogu mjeriti svoj utjecaj na okoliš i napredak prema održivost?

Postoje mnogi načini i metodologije koje su služile kao ispomoć za razumijevanje utjecaja i uvođenje pokazatelja čije je praćenje i mjerenje temelj za planiranje poboljšanja. Tu možemo spomenuti razne standarde koji su imali za cilj uspostaviti sustave mjerenja i upravljanja pa do raznih smjernica za izvještavanje o održivosti koje su također propisivale pokazatelje koje treba pratiti i o njima izvještavati.

Posebno bih naglasila naš Hrvatski indeks održivosti (HRIO), koji se do unatrag godinu dana zvao Indeks društveno odgovornog poslovanja (Indeks DOP-a), koji već 15. godinu nudi metodologiju za vrednovanje odgovornih praksi u gospodarstvu, a koja je ujedno temelj za dodjelu nagrade najodgovornijim i održivijim poduzećima.

Metodologija je razvijena u suradnji HR PSOR-a i HGK, a vrednovanje i dodjelu nagrada danas uz HR PSOR i HGK podupire i promovira i HUP, čime ova metodologija i nagrada koja proizlazi iz nje ima status nacionalne nagrade za korporativnu održivost.

Nagrade dodjeljujemo u više kategorija pa tako postoji glavna nagrada za velika, srednja, mala i javna poduzeća te sektorske nagrade za korporativnu održivost, zaštitu okoliša, radnu okolinu, ulaganje u zajednicu, zaštitu ljudskih prava, zaštitu dječjih prava (u suradnji s UNICEF-om) te nagrada za najveći napredak. Natječaj za ovu godinu je već otvoren, kompanije se mogu registrirati za sudjelovanje na: https://hrio.hrpsor.hr/register, a dodjela nagrada će se održati na 14. konferenciji o održivom razvoju 4. listopada ove godine u hotelu Esplanade Zagreb.

Napominjem da je ispunjavanje upitnika online povjerljivo te kompanije mogu potpuno besplatno iskoristiti metodologiju za samoprocjenu svojih održivih praksi bez straha da će netko dobiti uvid u njihove rezultate koji se ne objavljuju.

Što podrazumijeva Corporate Sustainability Reporting Directive koja stupa na snagu 2023. godine?

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), upravo je ovih dana izglasana u Europskom parlamentu, a zamjenjuje dosada važeću Direktivu o nefinancijskom izvještavanju koja uređuje obvezu izvještavanja za velika poduzeća u EU. Nova Direktiva povećava broj obveznika izrade izvještaja o održivosti i detaljnije definira način objave informacija, no pravi izazov nalazi se u Smjernicama za izvještavanje koje su u ovom trenutku objavljene u draft verziji koje propisuju iznimnu količinu informacija koje kompanije moraju pripremati i izvještavati.

Izvještaj uz nove smjernice prestaje biti dobrovoljan set tema i formata izvještavanja kakav je više-manje bio dosad, usprkos visokom stupnju primjene do sada najpopularnijih Smjernica za izvještavanje GRI-ja. Izvještaj postaje vrlo strogo i detaljno formatiran dokument s uniformiranim načinom prikazivanja podataka o utjecaju u području tri osnovna područja održivosti: Upravljanje, Okoliš i Društvo.

Uz CSRD, Europska komisija je objavila i vrlo detaljnu Uredbu o EU taksonomiji s pripadajućim Prilozima koji također obvezuju gospodarstvo o načinu kako izvještavati financijske institucije o udjelu održivih prihoda odnosno o udjelu održive u odnosu na neodrživu djelatnost kao i prihoda koje isti generiraju za kompaniju. Dio ovih informacija moraju također biti sadržane i u obveznim izvještajima prema CSRD.

Kada se sve ovo zbroji, pred nama je iznimno izazovan period za korporativni i financijski sektor kada je u pitanju usklađivanje s ovim obvezama, ali i više od toga, s pronalaženjem novih načina da se prihodi generiraju iz prihvatljivih djelatnosti prema EU taksonomiji što je preduvjet za sigurnu poslovnu budućnost.