Forum – Digitalna nejednakost: Utjecaj umjetne inteligencije na žene na tržištu rada
U petak, 6. ožujka održan je Forum u partnerstvu HR PSOR-a i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj s ciljem obilježavanja Međunarodnog dana žena i otvaranja rasprave o utjecaju umjetne inteligencije na žene na tržištu rada
Forum je održan u prostorima Predstavništva Europske komisije u Zagrebu te je okupio više od 50 sudionika koji su se neformalno družili i umrežavali i nakon formalnog djela programa.
Forum je moderirala Katarina Plećaš te formalno otvorila program naglasivši kako je tema aktualna i važna za sve, bez obzira iz kojeg sektora dolazimo. Spomenula je da Forum organiziraju Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj kao nositelj Povelje o raznolikosti u Hrvatskoj i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj te je zahvalila organizatorima na partnerstvu i kontinuiranom otvaranju prostora za razgovor o ravnopravnosti raznolikosti u kontekstu suvremenih izazova. Najavila je koncept foruma na kojemu će kroz različite perspektive, zakonodavne, poslovne, tehnološke i institucionalne razgovarati o tome kako digitalna transformacija i razvoj umjetne inteligencije oblikuju tržište rada te kakve to utjecaje ima na žene.
Pozdravna govornica Mirjana Matešić, direktorica HR PSOR-a istaknula je da je ravnopravnost na radnom mjestu važan dio korporativne održivosti, jer održivo poslovanje podrazumijeva dobrobit zaposlenika i jednake mogućnosti za sve. Naglasila je da je rodna ravnopravnost i pitanje društvene pravednosti i poslovne logike jer u uvjetima nedostatka radne snage kompanije si ne mogu priuštiti zanemarivanje potencijala polovice populacije koju čine žene. Unatoč napretku u javnom diskursu, statistike i dalje pokazuju da žene u Hrvatskoj nailaze na prepreke na tržištu rada, od razlika u plaćama do nedovoljne zastupljenosti na pozicijama odlučivanja. Poseban problem predstavlja činjenica da dio poslovne zajednice još uvijek ne prepoznaje strukturne prepreke koje usporavaju napredovanje žena, već neravnopravnost tumači isključivo kroz prizmu individualne izvrsnosti i tržišne selekcije. Istaknula je potrebu da kompanije aktivno prepoznaju i uklanjaju prepreke koje ženama otežavaju profesionalni razvoj i pristup vodećim pozicijama. Nastavila je Ovogodišnja tema foruma Umjetna inteligencija otvara nova pitanja o tome može li tehnologija produbiti postojeće nejednakosti ili, ako se odgovorno koristi, postati alat za njihovo smanjenje. Upravo zato je cilj okupiti stručnjake iz različitih područja kako bi ponudili različite perspektive i moguća rješenja i jednako tako je važno šire uključivanje muškaraca u rasprave o ravnopravnosti, jer će tek kada sudjelovanje bude ravnopravno biti moguće reći da je cilj rodne jednakosti zaista ostvaren.
U svom pozdravnom govoru Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije naglasila je potvrdila ranije izrečene činjenice kako rasprave o održivosti, socijalnim pitanjima i ravnopravnosti još uvijek uglavnom okupljaju žene, dok je sudjelovanje muškaraca i dalje nedovoljno, iako bez zajedničkog djelovanja nije moguće ostvariti stvarne promjene. Govoreći o današnjoj temi, istaknula je da umjetna inteligencija ima potencijal izazvati najveće promjene na tržištu rada u modernoj povijesti te donosi i velike prilike i značajne izazove. Iako tehnologija već potiče produktivnost i inovacije, postoji realan rizik da bi žene u toj tranziciji mogle biti u nepovoljnijem položaju ako se politike i poslovne prakse ne prilagode na vrijeme. Podsjetila je da na tržištu rada već postoje strukturne nejednakosti u smislu da su žene i dalje manje zastupljene u zaposlenosti, a razlika u plaćama i dalje je prisutna. Jedan od razloga je i to što su žene podzastupljene u bolje plaćenim tehnološkim i STEM zanimanjima, dok su češće zaposlene u administrativnim i skrbničkim zanimanjima, koja su ujedno među onima najizloženijima automatizaciji. Dodatni izazov predstavlja činjenica da se sustavi umjetne inteligencije često temelje na povijesnim podacima koji već sadržavaju rodne stereotipe, zbog čega postoji rizik reprodukcije postojećih nejednakosti u zapošljavanju ili procjeni radnog učinka. Zbog toga su, naglasila je u europskom zakonodavstvu sustavi umjetne inteligencije, koji se koriste u zapošljavanju i upravljanju radnom snagom, svrstani u kategoriju visokog rizika i podliježu strožem nadzoru. Kao jedno od ključnih rješenja istaknula je potrebu većeg uključivanja djevojaka i žena u STEM obrazovanje, ali i programe cjeloživotnog učenja i prekvalifikacija. Pozitivnim primjerom navela je programe digitalnog osposobljavanja financirane europskim sredstvima, kroz koje je u posljednjih nekoliko godina velik broj žena stekao nove digitalne vještine. Zaključila je, umjetna inteligencija sama po sebi neće nužno pogoršati položaj žena, ali će se to dogoditi ako institucije, kompanije i društvo na vrijeme ne prepoznaju izazove i ne počnu proaktivno djelovati.
Uvodničarka, Sabina Glasovac, potpredsjednica Hrvatskog sabora u svom je izlaganju istaknula kako su žene većinski dio hrvatskog stanovništva, ali i dalje nedovoljno zastupljene u bolje plaćenim i utjecajnijim pozicijama na tržištu rada. Naglasila je da žene češće rade u nesigurnim oblicima rada, suočavaju se s većim jazom u plaćama i mirovinama te su izloženije spolnom uznemiravanju na radnom mjestu. Istodobno, od njih se očekuje da uspješno balansiraju između brojnih društvenih i obiteljskih uloga, dok država i sustav često ne osiguravaju dovoljno mehanizama koji bi omogućili stvarnu ravnotežu privatnog života i karijere. Govoreći o umjetnoj inteligenciji, Glasovac je naglasila umjetna inteligencija nije samo tehnološko pitanje, već i pitanje gospodarskog razvoja i društvene pravednosti te utječe na procese zapošljavanja, selekcije kandidata i organizaciju rada, a u budućnosti će snažno preoblikovati strukturu radnih mjesta. Ključno pitanje pritom je tko će od tih promjena imati koristi, a tko će snositi najveće rizike. Povijesno iskustvo pokazuje da tehnološke promjene često prvo pogađaju ranjivije skupine, a među njima su često i žene. Posebno je upozorila na problem algoritamske pristranosti. Budući da se sustavi umjetne inteligencije temelje i razvijaju na povijesnim podacima nastalim u društvu u kojem su žene rjeđe napredovale ili češće prekidale karijeru zbog skrbi o obitelji, postoji rizik da takvi sustavi reproduciraju već nastale nejednakosti. Primjer toga bio je sustav za zapošljavanje jedne velike tehnološke kompanije koji je penalizirao kandidatkinje jer je učio iz podataka u kojima su muškarci dominantno zapošljavani. Zbog toga pitanje umjetne inteligencije nije samo tehničko, nego i političko i društveno pitanje koje zahtijeva regulaciju i jasna pravila odgovornosti. Glasovac je također ponovila da su žene često zaposlene u sektorima poput administracije, trgovine, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, koji su s jedne strane važni za funkcioniranje društva, ali su često slabije plaćeni. Istodobno, mnogi od tih poslova zahtijevaju visoku razinu emocionalne inteligencije, kreativnosti i kompleksne prosudbe odnosno vještine koje je znatno teže automatizirati. To pokazuje da umjetna inteligencija neće nužno zamijeniti sav ljudski rad, ali će promijeniti njegovu strukturu i vrijednost. S druge pak strane, nastavlja Glasovac, digitalna ekonomija otvara nova radna mjesta u područjima poput analize podataka, razvoja umjetne inteligencije i digitalnih proizvoda. Međutim, žene su u tim sektorima i dalje znatno podzastupljene, iako su u Hrvatskoj u prosjeku obrazovanije od muškaraca. Ako se taj trend ne promijeni, postoji opasnost da žene ostanu prvenstveno korisnice tehnologije, dok će muškarci biti njezini glavni kreatori i donositelji odluka. Kao ključne smjerove djelovanja Glasovac je istaknula tri područja i to veće uključivanje žena u razvoj tehnologije i digitalne sektore, jasnu regulaciju i nadzor algoritama koji se koriste u zapošljavanju te snažniju pripremu društva za promjene na tržištu rada kroz obrazovanje, prekvalifikacije i razvoj digitalnih vještina. Naglasila je i potrebu da se rodna perspektiva sustavno uključi u javne politike, strategije digitalne transformacije i proračune. Zaključno je poručila da umjetna inteligencija sama po sebi nije ni prijetnja ni rješenje. Ona prije svega pojačava postojeće obrasce u društvu pa ako u sustav ugradimo jednakost, tehnologija će je dodatno osnažiti, ali ako ostavimo postojeće nejednakosti, umjetna inteligencija može ih učiniti još dubljima i manje vidljivima. Zato pitanje budućnosti rada nije samo tehnološko, nego i vrijednosno pitanje o tome kakvo društvo želimo graditi.
Uvodničarka u temu koja je nastavila i moderirati panel, odvjetnica Natalija Babić fokusirala se na pravni okvir regulacije umjetne inteligencije i njezin mogući utjecaj na diskriminaciju na tržištu rada. Istaknula je kako je umjetna inteligencija tehnologija koja se razvija izuzetno brzo, često brže nego što društvo i zakonodavni okvir mogu pratiti, zbog čega je regulacija nužna. U tom je kontekstu naglasila važnost europske Uredbe o umjetnoj inteligenciji (AI Act), koja je stupila na snagu 2024. godine, ali će se njezine ključne odredbe primjenjivati postupno u narednim godinama. Objasnila je da se europski pristup temelji na modelu procjene rizika, prema kojem se sustavi umjetne inteligencije dijele na zabranjene, visokorizične, sustave ograničenog rizika i sustave niskog rizika. Posebno je važno da se među visokorizične sustave ubrajaju i alati koji se koriste u zapošljavanju, upravljanju radnicima i procjeni radnog učinka, jer mogu imati izravan utjecaj na temeljna prava i jednakost na tržištu rada. Upozorila je i na svojevrsni regulatorni jaz jer iako pravni okvir postoji, mnoge odredbe koje se odnose na visokorizične sustave još se ne primjenjuju u potpunosti, dok se tehnologija u međuvremenu ubrzano razvija. U slučaju algoritamske diskriminacije trenutno se u velikoj mjeri moramo oslanjati na postojeće zakone, poput Zakona o radu, Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova, koji su nastali prije naglog razvoja umjetne inteligencije. Upravo zato jedno od ključnih pitanja za panel je može li postojeći pravni okvir dovoljno učinkovito odgovoriti na nove izazove koje donosi umjetna inteligencija u području rada i zapošljavanja. Nakon uvoda u temu moderatorica Panela je predstavila paneliste iz različitih sektora poslovnog, političkog, regulatornog i tehnološkog koji će iz svojih perspektiva raspravljati o tome kako umjetna inteligencija može utjecati na rodnu ravnopravnost na tržištu rada i koje su konkretne mjere potrebne kako bi se osiguralo da tehnološki napredak doprinese većoj, a ne manjoj jednakosti. Sudjelovali su Tome Barić, direktor ljudskih potencijala, INA; Sabina Glasovac, potpredsjednica Hrvatskog sabora; Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice i Lea Ordanić, AI & Data Manager, Span.
U raspravi Digitalna nejednakost: utjecaj umjetne inteligencije na žene na tržištu rada sudionici su otvorili niz pitanja o tome kako ubrzani razvoj umjetne inteligencije utječe na postojeće rodne nejednakosti, ali i koje nove prilike stvara za žene na tržištu rada. Rasprava je pokazala da umjetna inteligencija istovremeno predstavlja i izazov i potencijalnu priliku, ovisno o tome kako će se društvo, institucije i poslovni sektor prilagoditi tehnološkim promjenama. Panelisti su istaknuli da postoji realan rizik da automatizacija i primjena umjetne inteligencije posebno ugroze poslove u kojima su žene danas zastupljenije, osobito administrativne i rutinske poslove. Međutim, istodobno je naglašeno da AI može povećati produktivnost i otvoriti prostor za nove, kreativnije i strateške uloge pod uvjetom da žene imaju jednak pristup obrazovanju, digitalnim vještinama i mogućnostima profesionalnog razvoja.
Posebna pažnja posvećena je pitanju algoritamske pristranosti. Istaknuto je da umjetna inteligencija često uči na povijesnim podacima koji već odražavaju postojeće društvene nejednakosti, zbog čega postoji opasnost da algoritmi nenamjerno reproduciraju ili čak produbljuju diskriminaciju. Kao primjer naveden je slučaj u kojem bi algoritmi mogli favorizirati obrasce zapošljavanja iz prošlosti u kojima su određene skupine, poput starijih žena, bile nepovoljnije tretirane na tržištu rada.
U raspravi je također naglašeno da su posebno ranjive skupine žene nižeg stupnja obrazovanja te starije žene na tržištu rada, koje imaju manji pristup digitalnim vještinama i mogućnostima prekvalifikacije. Ako se u tom području ne poduzmu sustavne mjere, postoji rizik da digitalna transformacija dodatno produbi postojeće društvene razlike.
Sudionici panela istaknuli su da je ključni odgovor na ove izazove ulaganje u obrazovanje i razvoj digitalnih kompetencija. Posebno je naglašena važnost poticanja djevojaka i žena na uključivanje u STEM područja te aktivnog sudjelovanja žena u razvoju novih tehnologija i sustava umjetne inteligencije. Raznolikost u timovima koji razvijaju tehnologiju prepoznata je kao važan preduvjet za smanjenje pristranosti u algoritmima i razvoj pravednijih tehnoloških rješenja.
Također je istaknuto da umjetna inteligencija ne bi smjela zamijeniti ljudsku prosudbu i ocjenu, osobito u procesima zapošljavanja i upravljanja ljudskim potencijalima. Algoritmi mogu biti koristan alat za analizu podataka i podršku donošenju odluka, ali konačna odgovornost i procjena moraju ostati u domeni ljudskog odlučivanja.
Panelisti su se složili i da postojeći zakonodavni okviri tek djelomično odgovaraju na izazove koje donosi razvoj umjetne inteligencije. Stoga je potrebno razvijati jasne regulatorne i etičke standarde koji će osigurati transparentnost, odgovornost i pravednu primjenu tehnologije u svijetu rada.
Zaključno, na panelu je naglašeno da umjetna inteligencija sama po sebi nije ni pozitivna ni negativna sila no njezin društveni učinak ovisit će o načinima na koje je razvijamo i primjenjujemo. Upravo zato važno je već sada aktivno oblikovati politike, obrazovne sustave i poslovne prakse koje će osigurati da digitalna transformacija doprinese većoj ravnopravnosti, a ne produbljivanju postojećih nejednakosti.
GALERIJA FOTOGRAFIJA - Izvor: HR PSOR, Autor: Sanjin Kaštelan
