Kako se snalazimo u transformaciji prema kružnom gospodarstvu i treba li nam za to poseban navigator?

Fotografija: Europska komisija

Prilagodila: Dijana Varlec

Prošli tjedan obilježen je objavom najnovijeg izvještaja Europske agencije za okoliš (EEA) „Europske agencije za okoliš (EEA) „Accelerating the circular economy in Europe, State and outlook 2024“, koji daje pregled trenutnog stanja transformacije prema kružnom gospodarstvu u Europi

EEA u izvještaju na izrazito samokritičan način nudi pregled stupnja transformacije europskog gospodarstva koji je obuhvatio sve dionike. Izvještaj za pregled stanja koristi službene podatke Eurostata, odnosno Okvira za nadzor kružnog gospodarstva, koji obuhvaća pet područja: proizvodnju i potrošnju, generiranje otpada, sekundarne sirovine, konkurentnost i inovacije te globalnu održivost i otpornost. Nesporno je da je Europska unija (EU) veliki potrošač resursa te je stoga i opredijeljenost prema održivom korištenju istih odgovoran korak u međunarodnom kontekstu. Iako Izvještaj ističe kako potpuna, 100%-tna kružnost nije dostižna, ipak je potrebno usmjeriti napore ka smanjenju korištenja primarnih, neobnovljivih resursa i prema ekonomiji koja je resursno manje intenzivna. Dodatno, nužno je usredotočiti se na podizanje kvalitete sekundarnih sirovina i njihovo korištenje kao zamjene za primarne sirovine. Za navedeno, izuzetan značaj ima zakonodavni okvir kojim se podupire transformacija prema kružnom gospodarstvu, a koji EU u punom zamašnjaku implementira.

Izvještaj daje pregled politika koje su do sada na EU razini pretočene u velik broj propisa koji su usvojeni, u pripremi ili najavi donošenja, a o kojima gospodarstvo treba voditi računa. Na EU razini, tako je od 2019. godine na snazi krovni strateški dokument Europski zeleni plan. Iz Europskog zelenog plana proizišao je niz novih instrumenata, inicijativa, zakonodavnih prijedloga i akcijskih planova. Od 2020. godine primjenjuje se Akcijski plan za kružno gospodarstvo kojim se promiču zakonodavni instrumenti, smjernice i uredbe, u čijem je fokusu upravo transformacija prema kružnom gospodarstvu. Od gotovo 80 usvojenih dokumenata, od prosinca  2019. ističu se Direktiva o jednokratnoj plastici, Uredba o ekološkom dizajnu održivih proizvoda, Nova industrijska strategija, Zakon o net-zero industriji, Uredba o ambalaži i otpadnoj ambalaži, Uredba o uspostavi okvira za sigurnu i održivu opskrbu kritičnih sirovina, Strategija za održivi i kružan tekstil, koji predstavljaju velik izazov za kompanije koje svoje poslovanje trebaju prilagoditi novim zahtjevima.

Kako bi se usmjerenja prema transformaciji što više približila dionicima, izvještaj ističe kako se zemlje članice potiče da promiču nastojanja s EU razine kroz usvajanje vlastitih strateških i akcijskih dokumenata. Pregled prihvaćanja preporuka i usvajanje nacionalnih strategija prema kružnom gospodarstvu od strane zemalja članica prikazan je na mapi (slika 1.) te je vidljivo  da Republika Hrvatska (RH) još uvijek nema usvojenu nacionalnu strategiju prelaska na kružno gospodarstvo.

Međutim, treba naglasiti kako je prošle godine usvojen Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine. No bez obzira na to, potrebno je dodatno definiranje većeg broja inovativnih aktivnosti, po uzoru na ostale članice EU-a, kako bi se na nacionalnoj razini ubrzao proces prelaska na kružno gospodarstvo. U primjeni inovativnih pristupa prednjači Francuska s, primjerice, uvedenom zabranom uništavanja neprodanih proizvoda. Sličnih inicijativa, na žalost, nedostaje u Republici Hrvatskoj, iako je gospodarstvo pokazalo iznimnu potrebu za njima.

Izvještaj ističe kako se za povećanje kružnosti u gospodarstvu EU oslanja na 9R aktivnosti (refuse, rethink, reduce, retain, reuse and share, repair, remanifacture, recycle, return). Primarno je 9R, koji je razvila Potting i autori 2017., raspodijeljen u tri grupe: prije, tijekom i nakon korištenja, a prioritet je na provedbi aktivnosti prije samog korištenja proizvoda. Koliko je EU uspješna u navedenom, govori podatak da smo trenutno tek na 11,5 % korištenja sekundarnih sirovina u gospodarstvu, a u RH tek na 5,8 %.

Uz navedeno, potrošnja dobara u EU i dalje je izrazito visoka, a u posljednjih 20 godina porasla je za gotovo 50 %. Kako bi se navike potrošača promijenile i uskladile s principima kružnog gospodarstva, najveći naglasak stavljen je na prve tri aktivnosti u 9R. Njih se može pretočiti u tri principa: trošimo odgovorno (odabirom proizvoda koji potiču kružno gospodarstvo i smanjuju okolišni otisak), trošimo drugačije (odabirom npr. ekonomije dijeljenja ili second-hand dućana, odabira proizvoda i usluga s manjim negativnim učinkom) i trošimo manje (kupovinom samo onog što nam je potrebno i korištenje samog proizvoda duže). Uz promjene u ponašanju pojedinaca, velike promjene traže se i u ponašanju kompanija. Posebno se traži njihov zaokret u primjeni poslovnih modela koji osiguravaju kružno gospodarstvo (npr. prodaja usluge, a ne proizvoda). Izvještaj dodatno ističe kako je broj kompanija koje nude zelene proizvode unutar EU porastao za 10 % u periodu od samo pet godina, a zabilježen je i značajan porast broja patenata u području reciklaže i sekundarnih sirovina. Ističe se i značajan broj od gotovo 90.000 proizvoda i usluga koji nose oznaku EU Ecolabel. Europska unija za transformaciju prema kružnosti predvidjela je za razdoblje do 2027. godine u samo dva programa OBZOR i LIFE značajna sredstva – u OBZOR-u 1 215 milijuna Eura i u LIFE-u 1 345 milijuna Eura. Kompanije ne bi trebale zanemariti ove financijske potpore i trebale bi aktivno raditi na pripremi projekata koje će prijavljivati na sve natječaje koji su namijenjeni transformaciji prema kružnosti.

Na kraju, izvještaj donosi osvrt o tome što možemo očekivati u razdoblju do 2030. godine. Istaknuto je kako ključne aktivnosti iz Akcijskog plana za kružno gospodarstvo treba osnažiti, a poseban fokus stavljen je na sljedećih sedam aktivnosti, ocjenu njihove implementacije i prognoze ostvarenja:

• udvostručiti korištenje kružnih materijala – današnji trend pokazuje poboljšanja u ovoj aktivnosti, no prognoza za 2030. je niska vjerojatnost postizanja cilja,

 

• odvajanje ekonomskog rasta od korištenja resursa – današnji trend pokazuje stabilnu putanju postizanja odvojenosti ekonomskog rasta od korištenja resursa, no prognoza za 2030. je umjerena vjerojatnost za postizanje odvojenosti (materijalni otisak u EU je u porastu),

 

• zadržati potrošnju resursa EU-a unutar granica Planete – današnji trend je negativan, a prognoza za 2030. je niska vjerojatnost za postizanje navedenog cilja,

 

• smanjiti ukupnu potrošnju u EU – (promatra se okolišni i klimatski utjecaj potrošnje svih građana EU-a) današnji trend pokazuje stabilan pad, a prognoza ostvarivosti ovog cilja za 2030. je niska,

 

• ukupno generirana količina otpada – današnji trend je pozitivan, međutim prognoza za 2030. je niska vjerojatnost za postizanje navedenog cilja,

 

• prepoloviti količinu ostatnog komunalnog otpada – današnji trend je pozitivan, a prognoza za 2030. je umjerena vjerojatnost za postizanje navedenog cilja,

 

• ostvariti ciljeve reciklaže od 55 % do 2025., 60 % do 2030. i 65 % do 2035. – današnji trend je pozitivan, a prognoza za 2030. je umjerena vjerojatnost za postizanje navedenog cilja.

Inicijativa EU usmjerena prema kružnom gospodarstvu koja se očituje u strateškim, planskim i zakonodavnim inicijativama, stavlja EU u poziciju predvodnika pozitivnih promjena u međunarodnom kontekstu. Stoga su značajne međunarodne organizacije vlastitim preporukama krenule putem transformacije prema kružnom gospodarstvu kojoj je EU predvodnica. OECD, G7 i G20 provode vlastite inicijative usmjerene na kružno gospodarstvo i resursnu učinkovitost. Pohvalno je da i druge vodeće ekonomije svijeta, kao npr. Kina i Japan, također kreću s promjenama u vlastitim ekonomijama te promiču prakse kružnosti u gospodarstvu.

No, ostvarivanje zacrtanih ciljeva predstavlja izazov i za EU, posebno kada je riječ o ostvarivanju mjerljivih promjena. Za vidljiv utjecaj novih politika usmjerenih na kružno gospodarstvo potrebno je vrijeme te je teško ocijeniti hoće li nove politike rezultirati željenim promjenama. Stoga se u izvještaju predlažu dodatne mjere kako bi se ubrzalo i osiguralo postizanje ciljeva kružnog gospodarstva. Jedna od takvih mjera su primjerice obvezujući i mjerljivi ciljevi (npr. minimalni udjeli sekundarnih sirovina u materijalima ili maksimalan udjel primarnih sirovina), podizanje svijesti o kružnom gospodarstvu, edukacija i osposobljavanje, promocija održive potrošnje, podrška kružnom dizajnu, uvođenje poreza na korištenje primarne sirovine, uvođenje modela ponovnog korištenja proizvoda i produljenje životnog vijeka proizvoda, definiranje kriterija za reciklabilnost proizvoda kao i niz drugih aktivnosti. Posebno je interesantna vizija nove realnosti Europe kako je vidi akademska zajednica, koja je predstavljena u izvještaju. Je li to Tehnokracija za zajedništvo, Zajedništvo u nevolji, Veliko razdvajanje ili Ekotopija? Prosudite sami.

 

#HRPSOR, #održivost, #kružnogospodarstvo, #EEA, #transformacija