Klimatske promjene i održivost moraju postati sastavni dio obrazovnih kurikuluma

Direktorica HR PSOR-a i veleposlanica Europskog klimatskog pakta, doc. dr. sc. Mirjana Matešić, dala je stručnu podršku konferenciji sudjelovanjem na panelu Obrazovanje za klimatske promjene i upravljanje rizicima. Na panelu je istaknula kako obrazovni sustav još uvijek ne priprema dovoljno mlade ljude za izazove koje donose klimatske promjene uzrokovane negativnim utjecajima na okoliš. Prema iskustvima gospodarstva, mnogi mladi nakon završetka obrazovanja nemaju ni osnovna znanja potrebna za razumijevanje klimatske krize, gubitka bioraznolikosti ili znanja o otpadu i mikroplastici. 

Iako je danas većina ljudi svjesna postojanja klimatskih promjena, još uvijek prevladava pogrešno uvjerenje da će se njihove posljedice događati postupno i da imamo desetljeća za prilagodbu. Znanstvena zajednica upozorava da je vrijeme za djelovanje znatno kraće te da će poremećaji klimatskih sustava sve snažnije utjecati na gospodarstvo, proizvodnju hrane i svakodnevni život. 

Promjene koje dolaze donijet će nove izazove, ali i potrebu za drukčijim načinom razmišljanja. Organizacije i poduzeća već sad moraju krenut u prilagodbu svojih poslovnih modela, a pojedinci već sad moraju promijenit svoje navike i obrasce ponašanja. Upravo zato održivost više ne smije biti tema rezervirana samo za stručnjake i znanstvenike. 

Posebno je naglasila važnost obrazovanja budućih menadžera, donositelja odluka i političara, jer upravo oni imaju mogućnost provoditi promjene u društvu i gospodarstvu. Potrebni su mladi ljudi koji razmišljaju kreativno, izlaze iz okvira ustaljenih rješenja i mogu ponuditi nove pristupe za izazove budućnosti. Stoga je važno integrirati održivost u kurikulume svih područja obrazovanja, od ekonomije i tehničkih znanosti do zdravstva, ali i svih razina obrazovanja. Klimatske promjene više nisu samo okolišno pitanje, već tema koja utječe na zdravlje, sigurnost, gospodarstvo i kvalitetu života. 

Važnu ulogu imaju i obrazovne institucije koje kroz nove kolegije i programe mogu doprinijeti boljoj pripremi mladih generacija za svijet koji se ubrzano mijenja. Uz smanjenje emisija stakleničkih plinova, jednako je važno razvijati sposobnost prilagodbe na promjene koje su već neizbježne. 

Zaključak panela bio je da odgovornost nije samo na pojedincima, nego na cijeloj zajednici. Samo zajedničkim djelovanjem obrazovnog sustava, gospodarstva, javnih institucija i građana moguće je stvoriti otpornije društvo i osigurati kvalitetniju budućnost za generacije koje dolaze. 

Uz Mirjanu Matešić na panelu su sudjelovale: dr. sc. Tamara Čendo Metzinger, profesorica stručnih studija, dekanica Veleučilišta Velika Gorica; dr. sc. Susana Paixao, profesorica i bivša predsjednica IFEH iz Portugala; Inga Ploomiou, glavna predavačica na sveučilištu u Estoniji; dr. sc. Karinn van Loon, voditeljica projekta LEARN4GREEN iz Belgije, a panel je moderirala prof. dr. sc. Sanja Kalambura s Veleučilišta Velika Gorica.