Osvrt na webinar Izvještavanje o kružnom gospodarstvu: Nacrt pojednostavljenog ESRS E5

U organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), EFRAG-a i Poslovne škole Bled – IEDC, BECOME projekta, održan je webinar: Izvještavanje o kružnom gospodarstvu: Nacrt pojednostavljenog ESRS E5. Cilj webinara bio je predstaviti pojednostavljeni ESRS E5 standard o korištenju resursa i kružnom gospodarstvu.

Webinar je moderirala gđa Mirjana Matešić, direktorica HR PSOR-a koja je predstavila organizatore te je istaknula da je tema usklađena s ciljevima HR PSOR-a vezanim uz promicanje održivog poslovanja te ciljevima projekta BECOME na uspostavi kružnog gospodarstva u regiji. Predstavila je gđu Marinu Manti mlađu tehničku asistenticu iz EFRAG-a koja je održala prezentaciju.

Gđa Manti istaknula je značaj i ulogu ESRS E5 standarda povezanu s provedbom Europskog zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo, što se posebno očituje u praćenju i izvještavanju o priljevima i odljevima materijala te načinu korištenja materijala kroz ponovnu uporabu ili mogućnosti recikliranja. Kompanije objavom podataka koje traži standard, povećavaju transparentnost poslovanja, dok se istovremeno investitorima i dionicima pružaju pouzdani podatci za donošenje odluka. ESRS E5 je prvi obvezni Europski standard izvještavanja o kružnom gospodarstvu koji trebaju primjenjivati sve velike kompanije u Europskoj uniji na koje se odnosi Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). Standard povezuje primjenu kružnosti s očekivanim financijskim učincima te je povezan s globalnim okvirima izvještavanja o kružnom gospodarstvu. Gđa Manti predstavila je proces izrade pojednostavljenog standarda od veljače do studenog 2025. godine, usmjerenog na smanjenje administrativnog opterećenja za kompanije. Naglasak je stavila na pojednostavljenje i optimizaciju zahtjeva za objavom, a istaknula je kako su zadržani ključni pokazatelji i nije narušena usklađenosti s globalnim standardima. Dodala je kako je kroz proces pojednostavljenja standarda izvršen novi uvid u usklađenost s propisima koji su u međuvremenu usvojeni na razini Europske unije (EU), kao što su npr. Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) ili Uredba o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda (ESPR). Napomenula je kako je pojednostavljenju prethodila detaljna analiza i savjetovanje sa zainteresiranim dionicima. Kroz ovaj proces zaključeno je da standard nije jednostavan za korištenje te da nije jasna razlika između dragovoljnih i obveznih elemenata izvještavanja. Uz navedeno, nedostajali su vodiči, primjeri i metodologija za izvještavanje te određene definicije i njihova usklađenost s postojećim standardima. Dodala je da je u studenom 2025., EFRAG pripremio Nacrt pojednostavljenog ESRS standarda te ga dostavio Europskoj komisiji (EK).

Dodala je da je tijekom izmjene standarda njegova struktura ostala nepromijenjena, odnosno kompanije su i dalje dužne objaviti kvalitativne i kvantitativne podatke. Prilikom izmjena horizontalnih standarda ESRS 1 i ESRS 2, koji imaju utjecaj na tematske standarde, namjera je bila pojednostaviti proces ocjene dvostruke značajnosti (DMA), optimizirati prikaz podataka s naglaskom na to kako kompanije upravljaju vlastitim pitanjima održivosti te unaprijediti povezanost sa zahtjevima za objavom, a izbrisane su sve dragovoljne objave. Unaprijeđeno je razumijevanje standarda te su uklonjeni pojedini horizontalni zahtjevi, primjerice očekivani financijski učinci ili ograničenja u lancima vrijednosti. Uz navedene promjene, kroz proces pojednostavljenja radilo se na boljem povezivanju s globalnim standardom izvještavanja ISSB (IFRS S1 & S2). Naglasila je da je proces pojednostavljenja rezultirao značajno manjim brojem podataka o kojima kompanije izvještavaju (smanjenje od 64 %) no zadržana je srž standarda te su uklonjeni zahtjevi koji nisu ključni ili se ponavljaju čime je postignuta bolja povezanost s horizontalnim dijelom standarda. Dodala je da iako je struktura samog standarda ostala ista, došlo je do izmjena u nazivima i strukturi podtema standarda. Tako je podtema odljeva, koja se sastoji od dva dijela, u prvom dijelu preimenovana iz „odljev proizvoda i materijala“ u „odljev proizvoda i usluga“, dok je drugi dio ostao nepromijenjen, „odljev resursa – otpad“. Naglasila je kako se izmjenom željelo omogućiti kompanijama da kroz proces ocjene dvostruke značajnosti identificiraju utjecaje vlastitih usluga, a ne samo proizvoda, i o tome izvještavaju, iako za usluge nije dostupna metrika izvještavanja.

Dodala je da je optimizacija standarda vidljiva u promijenjenoj strukturi, tako da se u pojednostavljenom standardu prvo nalaze zahtjevi za objavom, a odmah nakon njih nalaze se zahtjevi za primjenom. Važan element pojednostavljenja je činjenica da jenzahtjev za primjenu razvijen samo za ESRS E5-4 i E5-5.

Uz navedeno, zahtjev vezan uz ekološki prag, kriterij nedovoljno zreo i teško primjenjiv za većinu industrija, djelomično je brisan iz standarda, a djelomično premješten u ESRS E2. Iz standarda su brisani i očekivani financijski učinci, budući da je kompanijama bilo teško ocijeniti fiskalne učinke u budućnosti, te je pitanje ocjene budućih financijskih učinaka centralizirano u ESRS 1 i ESRS 2 u dijelu objava vezanih uz rizike i prilike i usklađenosti s IFRS-om.

Gđa Manti istaknula je kako bez obzira na pojednostavljenje standarda, njegov cilj ostao nepromijenjen, a to je da se identificiraju utjecaji, rizici i prilike vezane uz korištenje materijala i kružno gospodarstvo. Ključni elementi standarda i dalje se nalaze u njemu no optimizirana je njegova struktura i povezivanje s ostalim ESRS E tematskim standardima, a značajnije su istakne poveznice sa zahtjevima iz ESRS 1 i ESRS 2.

Standard je dodatno usklađen s EU regulatornim okvirom usvojenim nakon 2023. kao što su Uredba o uspostavi okvira za osiguravanje sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama, Direktiva o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe, ESPR i PPWR i dr., odnosno snažnije povezivanje s Planom za čistiju industriju. Navedeni propisi pomažu u oblikovanju okvira kružnog gospodarstva te su važni i za ESRS E5, a nužno je prepoznati interakciju standarda s novim propisima. Dodatno je osnažena povezanost između ekološkog i društvenog standarada, tj. ESRS E5 i ESRS S4 koji se odnosi na potrošače i krajnje korisnike, a kojima su informacije iz ESRS E5 važne za donošenje odluka (npr. trajnost proizvoda, mogućnost recikliranja i sl.). Posebno se u ovim informacijama ističe digitalna putovnica proizvoda koja će sadržavati ključne informacije za potrošače i korisnike.

Istaknula je da je napravljena i analiza usklađenosti sa Zakonom o kružnom gospodarstvu, čije usvajanje se očekuje u drugoj polovici 2026. godine, a koji naglasak stavlja na osiguravanje materijala, usklađivanje EU tržišta, obvezujuće ciljeve, uspostavu tržišta sekundarnih sirovina u EU te ostale elemente kružnog gospodarstva.

Gđa Manti detaljno je predstavila promjene u svakoj podtemi ESRS E5 standarda, s naglaskom na optimizaciju procesa i grupiranje podataka.

Zahtjev za objavljivanjem ESRS E5-1 – Politike, značajno je pojednostavljen u odnosu na standard iz 2023. uz zadržavanje ključnih elemenata zahtjeva. U ovom dijelu dodane su dvije nove definicije ekodizajn i kružnost, a bolje je naglašena veza između tematskog standarda i zahtjeva iz ESRS 2.

Na primjer, kada kompanije izvještavaju o vlastitim politikama, traži se opis politika o korištenju resursa i politika o kružnom gospodarstvu, te isto treba učiniti u skladu s odredbama iz ESRS 2 GDR-P. Ove odredbe traže da prilikom izvještavanja kompanije opišu ključne elemente politika, opišu opseg politika, napomenu odnosi li se politika na standarde trećih stranaka, i sl. Optimizacija je izvršena na način da se ne ponavljaju iste informacije u svakom tematskom standardu, već je usmjerena na centralizaciju podataka. Ovaj pristup primjenjuje se na sve tematske standarde.

Tako se u Zahtjevu za objavljivanjem ESRS E5-2 – Mjere i resursi, od kompanija traži informacije o ključnim resursima koje koriste, financijskim i ljudskim, te mjerama kružnog gospodarstva koje primjenjuju u skladu s odredbama iz ESRS 2 GDR-A. Ovaj zahtjev značajno je pojednostavljen, odnosno bolje je povezan s odredbama iz ESRS 2 GDR-A. Ove odredbe traže da prilikom izvještavanja kompanije opišu ključne mjere i očekivane rezultate provedenih mjera te da navedu financijska sredstva koja su namijenjena, ili će biti namijenjena, za provedbu opisanih mjera.

Istovjetan pristup korišten je u Zahtjevu za objavljivanjem ESRS E5-3 – Ciljevi gdje je dodana poveznica s objavama iz zahtjeva ESRS 2 GDR-T te se od kompanija traži da objave specifične i mjerljive ciljeve koje žele postići vezano uz korištenje resursa i kružnost. Naglašeno je kako ESRS općenito ne definira što je „dobar (poželjan)“ cilj. Zahtjev jedino traži od kompanija da transparentno izvještavaju o vlastitoj ambiciji kako bi zainteresirani dionici mogli ocijeniti razinu njihove ambicije. Odredbe iz zahtjeva ESRS 2 GDR-T traže da kompanije opišu poveznicu između ciljeva i usvojenih politika te planiranih mjera, definiraju ciljanu vrijednost, opseg, početnu vrijednost ukoliko postoji, ukoliko postoje važne točke provedbe ili međuciljevi, opišu metodologiju i značajne pretpostavke korištene pri definiranju ciljeva te temelje li se ciljevi na uvjerljivim, znanstvenim dokazima, npr. SBTi.

Kada se govori o metrici, u podtemi Zahtjev za objavljivanjem ESRS E5-4 – Priljev resursa, traži se da kompanije transparentno izvijeste na koji način koriste resurse/sirovine, te da posebno navedu vrste i izvore utrošenih kružnih/sekundarnih sirovina. Kada se govori o vrsti sirovina, prvenstveno se misli na npr. koriste li kritične sirovine i/ili strateške sirovine, a naglasila je da kompanije moraju detaljno raščlaniti svaku od ključnih sirovina koju koriste. Dodala je da pri izvještavanju kompanije trebaju posebno voditi računa o zahtjevu 13(D) koji od kompanija traži da izvijeste o ukupnoj masi korištenih sekundarnih sirovina, tj. sirovina koje nisu primarne i dolaze iz reciklaže, ili dolaze iz biootpada, koje su ponovno korištene, oporabljene i sl. U procesu pojednostavljenja, u ovoj podtemi naglasak je stavljen na identificiranje ključnih sirovina, što znači da kompanije više ne trebaju izvještavati o svim sirovinama koje koriste već samo o ključnim sirovinama. Ključne sirovine kompanije identificiraju kroz proces strukturne upravljačke procjene, koja uzima u obzir interne čimbenike kao što su količina, cijena, operativna ovisnost te vanjske čimbenike kao što su utjecaj na okoliš, društvo, očekivanja dionika, regulatorni zahtjevi ili važnost za reputaciju. Specifičan vodič za identifikaciju ključnih sirovina ne postoji, već svaka kompanija samostalno treba uspostaviti proces strukturne upravljačke procjene. ESRS kompanijama daje ključne elemente o kojima tijekom navedenog procesa trebaju voditi računa, a to su opisani unutarnji i vanjski čimbenici.

Metrika obuhvaća i odljev resursa opisan u podtemi Zahtjev za objavljivanjem ESRS E5-5 – Odljev resursa. U navedenom zahtjevu metrika je definirana samo za proizvode i otpad. Kada se govori o proizvodima, kompanije trebaju izvijestiti o kvalitativnim i kvantitativnim informacijama o očekivanoj dugovječnost ključnih proizvoda, kvalitativno i kvantitativno do kojeg roka je moguće popraviti ključne proizvode, te o udjelu reciklabilnih sirovina ključnih proizvoda (u smislu dizajna) i njihove ambalaže. Ovdje je naglasak na ključnim proizvodima, odnosno kompanije ne izvještavaju o svim već samo o ključnim proizvodima. Razlika u odnosu na ESRS iz 2023. je u tome što je sada moguće izvijestiti i kvalitativno o očekivanoj dugovječnosti i mogućnosti popravka, a ne kao do sada isključivo kvantitativno čime je omogućena fleksibilnost u izvještavanju. Očekivana dugovječnost i mogućnost popravka nalaze se u Definicijama standarda za sve koji nisu sigurni u njihovo značenje. Kada se govori o dizajnu za reciklažu, u standardu je navedena formula po kojoj kompanije izračunavaju reciklabilnost proizvoda i ambalaže, kao udio ukupne količine materijala koje je moguće reciklirati u odnosu na ukupnu količinu ugrađenog materijala.

U drugom dijelu ovog zahtjeva, koji se odnosi na izvještavanje o otpadu, nema značajnih promjena. U njemu je dio zahtjeva uklonjen, a odnosio se na podatke koji su ponavljajući, te sada kompanije trebaju opisati vlastite tokove otpada, ukupnu količinu nastalog otpada, udio otpada preusmjeren s odlagališta izražen kao udio u ukupno nastalom otpadu. Dodatno su razjašnjena pitanja vezana uz spaljivanje otpada s energetskom oporabom, te je ovaj dio bolje usklađen i povezan s odredbama iz Okvirne direktive o otpadu. U ovom dijelu dodan je jedan zahtjev, a riječ je o zahtjevu 16(e) koji traži da kompanije izvijeste o otpadu za koji nije poznat način zbrinjavanja izražen kao udio u ukupno nastalom otpadu. Kompanije u ovom dijelu trebaju izvijestiti i o količini nastalog radioaktivnog otpada.

Na kraju je gđa Manti naglasila kako su se brisali oni elementi koje su smatrali ponavljajućima te da EFRAG očekuje usvajanje pojednostavljenog standarda od strane Europske komisije sredinom srpnja 2026.

U drugom dijelu webinara gđa Manti odgovarala je na pitanja sudionika vezana uz obveze sektora trgovine, prehrambene industrije, zahtjeva u lancu vrijednosti te ostalih obveza o kojima kompanije trebaju voditi računa.

Snimka webinara dostupna je ovdje.

Prezentacija je dostupna ovdje.