Zaustavimo rastuće elektroničko nasilje prema ženama
Objavljeno 16.04.2021.
Zaustavimo rastuće elektroničko nasilje prema ženama

ElektroniÄŤko nasilje prema ženama i djevojkama ima znaÄŤajne ekonomske i društvene posljedice: žrtvama se smanjuje produktivnost i ÄŤešÄ‡e izostaju s posla, povećava im se rizik od gubitka posla, smanjuje im se kvaliteta života, povećavaju se troškovi njihove pravne i zdravstvene zaštite, povećava se nezaposlenost žena te se zbog smanjenog dohotka smanjuju i porezni prihodi
Pola desetljeća prije pojave koronavirusa pogodila nas je jedna druga pandemija: nasilje prema ženama u Europi je prepoznato kao pandemija™ jer je svaka treća žena (njih oko 62 milijuna) doživjela nasilje nakon svoje 15. godine. Pandemija je evidentirana diljem svijeta, a u nekim zemljama ÄŤak 8 od 10 žena doživjelo je neki oblik nasilja, ukljuÄŤujući seksualno, fiziÄŤko ili psihiÄŤko zlostavljanje, navodi se u tadašnjem Izvještaju UN-ove Broadband komisije za digitalni razvoj. ElektroniÄŤko nasilje prema ženama i djevojkama još prije par desetljeća bilo je nezamislivo (1995. godine samo 1% ljudi imalo je pristup internetu), a danas već doseže strahovite razmjere. Zadnjih godina, s povećanjem pristupa mobitelima, SMS-u, internetu, društvenim medijima i chat servisima, elektroniÄŤko nasilje prema ženama i djevojkama sve je raširenije, s projekcijama daljnjeg rasta njegova obima, posebno za mlađe djevojke. Već 2015. godine 11% žena starijih od 15 godina u (tada) EU-28 doživjelo je internetsko nasilje.

Vrste elektroniÄŤkog nasilja prema ženama
Stotine milijuna žena i djevojaka diljem svijeta žrtve su raznih oblika rodno uvjetovanog nasilja, koje se najÄŤešÄ‡e događa iza zatvorenih vrata u domovima ili uredima, kao i na javnim mjestima, a sve ÄŤešÄ‡e i elektroniÄŤkim putem. Iako postoji slaganje oko toga što je elektroniÄŤko nasilje prema ženama i djevojkama, ne postoji univerzalna definicija, kao ni široko prihvaćena podjela po vrstama takvog nasilja. UN Special Rapporteur on Violence against Women definira ga kao bilo koji ÄŤin rodno uvjetovanog nasilja prema ženama koji je poÄŤinjen, potpomognut ili pogoršan djelomiÄŤno ili u potpunosti upotrebom informacijsko-komunikacijskih tehnologija, poput mobilnih telefona i pametnih telefona, interneta, platformi društvenih medija ili e-pošte, prema ženi jer je ona žena ili nerazmjerno pogađa žene™. StruÄŤnjaci upozoravaju da je pogrešno konceptualizirati nasilje prema ženama i djevojkama na internetu kao zasebnu pojavu u odnosu na nasilje u žstvarnom svijetuť, već da ih je ispravnije promatrati kao cjelinu. Primjerice, sluÄŤajevi u kojima je rijeÄŤ o uhođenju partnera ili bivšeg partnera na internetu slijede iste obrasce kao i uhođenje izvan interneta te se stoga isto smatraju nasiljem među partnerima, koje je samo potpomognuto upotrebom tehnologije. Mnogo je dokaza koji potvrđuju da nasilje na internetu i izvan njega treba smatrati jednom cjelinom jer su vrlo ÄŤesto žrtve zlostavljane i online i u stvarnim okolnostima. Uz to, većina žena koje su doživjele zlostavljanje na internetu, doživjele su i barem jedan oblik seksualnog i/ili fiziÄŤkog nasilja od intimnog partnera. Postoje razni oblici nasilja prema ženama i djevojkama na internetu, ukljuÄŤujući uhođenje na internetu, objavljivanje pornografskog sadržaja bez pristanka žrtve (tzv. osvetniÄŤka pornografija), rodno uvjetovano vrijeđanje i uznemiravanje, ponižavanje žena zbog njihove seksualnosti, prisiljavanje žrtve na gledanje pornografskog materijala, seksualne iznude, prijetnje silovanjem i smrću, objavljivanje privatnih podataka žrtve (doxxing) i trgovanje ljudima omogućeno upotrebom tehnologije. Iako i žene i muškarci trpe elektroniÄŤko nasilje, žene i djevojÄŤice trpe razliÄŤite i traumatiÄŤnije oblike elektroniÄŤkog nasilja. Gotovo ÄŤetvrtina zlostavljanih žena doživjela je okrivljavanje (sekundarna viktimizacija). Primarne posljedice elektroniÄŤkog nasilja prema ženama su problemi s koncentracijom, stres, napadi panike i anksioznosti, smanjeno samopoštovanje, povlaÄŤenje s interneta i nesigurnost u elektroniÄŤkoj komunikacije. Kod težih oblika zlostavljanja, poput elektroniÄŤkog uhođenja, žrtve pokazuju povećanu anksioznost i simptome PTSP-a, depresiju, osjećaj nemoći, pesimistiÄŤan pogled u budućnost te nedostatak samouvjerenosti u mogućnost kontroliranja vlastitih života. Stoga se zlostavljane žene i djevojke ÄŤesto brane tako da se povlaÄŤe s društvenih medija i, općenito smanjuju društvene interakcije.Gospodarske i društvene posljedice
ElektroniÄŤko nasilje prema ženama i djevojkama ima znaÄŤajne ekonomske i društvene posljedice: žrtvama se smanjuje produktivnost i ÄŤešÄ‡e izostaju s posla, povećava im se rizik od gubitka posla, smanjuje im se kvaliteta života, povlaÄŤe se sa društvenih medija i smanjuju im se prilike za umrežavanje te im se sužava društvena umreženost, žrtve manje sudjeluju u javnim debatama i u demokratskoj areni, povećavaju se troškovi njihove pravne i zdravstvene zaštite, povećava se nezaposlenost žena te se zbog smanjenog dohotka umanjuju porezni prihodi i povećavaju se druge negativne makroekonomske posljedice te je cijelo društvo na gubitku zbog ušutkavanja™ žena u javnom prostoru. Nebrojene su druge indirektne posljedice, ukljuÄŤujući obiteljske odnose i posljedice po njihovu djecu. Prema procjeni iznesenoj u studiji Europskog parlamenta iz ožujka 2021. žCombating gender-based violence: Cyber violenceť, ukupni trošak elektroniÄŤkog zlostavljanja i uhođenja žena i djevojaka iznosi između 49 i 89.3 milijardi eura. Više od polovice toga troška odnosi se na monetiziranu vrijednost gubitka u kvaliteti života, dok je trećina gubitaka vezana uz posao, ponajviše zbog smanjene participacije na tržištu rada. Budući da elektroniÄŤko nasilje znaÄŤajno utjeÄŤe na to kako djevojke i žene koriste internet, naime povlaÄŤe se s interneta i društvenih medija te se cenzuriraju, to direktno smanjuje šanse za ostvarenje Ciljeva održivoga razvoja, kako krovnoga Cilja postizanja rodne ravnopravnosti, tako i pojedinih ciljeva poput Cilja broj 9 kojim se nastoji pružiti univerzalan i cijenom pristupaÄŤan pristup internetu. Kako se pristup internetu sve se više promatra kao temeljno ljudsko pravo, presudno je osigurati da taj digitalni javni prostor bude sigurno i osnažujuće mjesto za sve, ukljuÄŤujući žene i djevojke. K tome, Povelja o raznolikosti, koju su potpisale i mnoge ÄŤlanice HRPSOR-a, postulira kako zaposlenice i zaposlenici, žu svojoj raznolikosti, sa svojim vještinama, kreativnošÄ‡u i inovativnošÄ‡u predstavljaju kljuÄŤ dugoroÄŤnom uspjehu svake poslovne organizacijeś. To, pak, nije moguće ako su zaposlenice žrtve elektroniÄŤkog nasilja. Obaveza je potpisnika Povelje razvijati i primjenjivati politike nediskriminacije.Što uspješnije, to zlostavljanije
Ovo je posebno važno ako imamo u vidu da je istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava (FR) Violence against women: an EU-wide survey. Main results report | European Union Agency for Fundamental Rights (europa.eu) pokazalo da zlostavljaÄŤi ÄŤešÄ‡e ciljaju žene i djevojke na višim poslovnim pozicijama te one koju su obrazovanije (SLIKA3). Isto istraživanje pokazalo je da je elektroniÄŤko zlostavljanje to prisutnije što je zemlja razvijenija i što je veća prisutnost na internetu i društvenim medijima. U spomenutoj studiji Europskog parlamenta o elektroniÄŤkom nasilju prema ženama navode se rezultati ankete među 4.000 zaposlenika u Australiji, Kanadi, Francuskoj, NjemaÄŤkoj, Italiji, Novom Zelandu, Španjolskoj, Češkoj, SAD-u i Velikoj Britaniji, koja je pokazala da je 9% ispitanica iskusilo zastrašivanje na internetu od strane kolege. Internetsko zlostavljanje tako može utjecati na smanjenje organizacijske produktivnosti zbog mentalnih problema zaposlenika, stresa i nezadovoljstva poslom. Internetsko nasilje prema ženama i djevojkama predstavlja sve veću prijetnju jer su internetski i društveni mediji sve važniji u napredovanju na poslu. Studija u Australiji je otkrila da su 41% žena koje rade u medijima bile žrtve nasilja, trolanja ili uznemiravanje na društvenim mrežama.
- Uvesti politike nulte tolerancije na elektroniÄŤko nasilje
- Donijeti interne procedure za prijavu elektroniÄŤkog nasilja i educirati zaposlenike i zaposlenice o ovoj problematici
- Promovirati digitalno ukljuÄŤivanje žena
- Osnažiti žene kroz treninge digitalne pismenosti
- Promovirati razvoj aplikacija i stranica za praćenje i prijavljivanje rodno uvjetovanog elektroničkog nasilja
- UÄŤiniti tehnološke treninge i poslove privlaÄŤnijima djevojkama i ženama
Kako se žrtve mogu zaštiti od online nasilja?
U Hrvatskoj već postoji nekoliko kanala za prijavu elektroničkog nasilja:- Centar za sigurnost na Internetu http://csi.hr/helpline/ nudi mogućnost anonimnih prijava elektroničkog nasilja na broju 0800 606 606
- MUP: Prijava zlostavljanja i štetnog sadržaja na internetu https://redbutton.gov.hr/online-prijava/7
- Hrabri telefon Tel: 01/6117 190 Mail: info@hrabritelefon.hr