Bitni su kriteriji dodjele sredstava koja će poticati održivi razvoj

Objavljeno 01.01.1970.

Bitni su kriteriji dodjele sredstava koja će poticati održivi razvoj

Razgovarao: Darko Jerković, Preneseno iz Glasa Slavonije DR. SC. MIRJANA MATEŠIĆ RAVNATELJICA HRVATSKOG POSLOVNOG SAVJETA ZA ODRŽIVI RAZVOJ

Nakon ÄŤesto dijeljenog komentara na Nacionalnu razvojnu strategiju ravnateljice HR PSOR-a dr. s. Mirjane Matešić, prenosimo intervju na temu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatske.

Intervju prenosimo s mrežne stranice Magazina, Glas Slavonije, a možete ga naći i u tiskanom izdanju   Ovaj dokument iznimno je važan za Republiku Hrvatsku jer je temelj za povlaÄŤenje velikog iznosa, dijelom nepovratnih sredstava, a dijelom vrlo povoljnih kreditnih sredstava koja su u ovom trenutku presudna za poÄŤetak oporavka od pandemije i potresa koji su pogodili našu zemlju. To više, oÄŤekivanja od ovog dokumenta još su veća pa mogu slobodno reći da on nije zadovoljio naša oÄŤekivanja - kaže dr. sc. Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), te dodaje: Čitajući 80 stranica teksta, praktiÄŤki nismo dobili mnogo više informacija od onih ponuđenih na prvim stranicama koje su razdijelile iznose prema udjelu u kojem će ih na raspolaganje dobiti pojedini sektori. Prirodno, najveća su oÄŤekivanja od potpora gospodarstvu, a s obzirom na to da predstavljam poslovni sektor, najviše sam pozornosti poklonila upravo ovom dijelu dokumenta. Već u samom uvodu u poglavlju gospodarstvo dokument naglašava važnost razvoja energetske infrastrukture, konkurentnog i uÄŤinkovitog prometnog sustava s reformom sektora, zatim se navodi upravljanje vodnim resursima, gospodarenje otpadom, digitalizacija javne uprave za poljoprivrednike. Sve navedene djelatnosti pripadaju javnim uslugama i njihovo unapređenje dužnost je i odgovornost državnog i lokalnih proraÄŤuna jer se radi o javnoj infrastrukturi i komunalnim uslugama. Ništa od ovoga nije gospodarstvo, bar ne u onom smislu privatnog, poduzetniÄŤkog sektora koji je najpogođeniji krizom. Privatni sektor specifiÄŤno se spominje pod stavkama poljoprivredni i  prehrambeni sektor te turizam. Svakako pohvaljujemo namjeru Vlade RH da uloži sredstva i napore u transformaciju i jaÄŤanje otpornosti hrvatske poljoprivrede te posebno turizma jer se radi o sektoru teško pogođenom pandemijom, a o ÄŤijoj vitalnosti u velikoj mjeri ovisi ekonomski prosperitet gospodarstva u cijelosti. Vjerujem da su i druge djelatnosti privatnog sektora također planirane, no one se poimence nigdje ne spominju. Ipak, najvažnije je da iz dokumenta nije vidljivo koliki će iznos sredstava doista biti na raspolaganju poduzetnicima ni u kojem obliku, pod kojim uvjetima i sliÄŤno. Jasno je da iznos sredstava pod stavkom gospodarstvo u većoj mjeri nije namijenjen privatnom sektoru. Dodatno ono što zbunjuje jest ÄŤinjenica da dokument najavljuje da tek treba śrazviti nove mjere i politike koje stavljaju ukljuÄŤivi rast i održivi razvoj u središte napora da se privuku i potaknu privatne investicije i iskoriste njihove koristiť. Nije stoga jasno na temelju kojih kriterija će se dodjeljivati sredstva koja će poticati održivi razvoj jer se konkretne mjere i mehanizmi tek planiraju razvijati. Na istom tragu smatram da su reforma poreznih poticaja za istraživanje i razvoj te reforma financiranja inovacija, reforme koje ne pripadaju u ovaj dokument. Dokument bi trebao raditi na oporavku, a ovo su teme za reforme koje bi vlada trebala provesti neovisno o ovom dokumentu i smatram da ih ne bi trebalo financirati iz iznosa sredstava namijenjenih oporavku gospodarstva.

ODRŽIVI RAZVOJ

Što još zamjerate dokumentu, u kojim podruÄŤjima...? -Također mislim da neki navedeni ciljevi nisu dobro promišljeni niti su u skladu s postojećim trendovima te pokazuju nedovoljno razumijevanje autora dokumenta o razvojnim trendovima, smjerovima održivosti i prilagodbe klimatskim promjenama. Jedan od primjera je Cilj C1.1 JaÄŤanje konkurentnosti i zelena tranzicija gospodarstva u sklopu kojeg je naveden cilj broj 5 - Potaknuti snažniju internacionalizaciju gospodarstva te povezanost s regionalnim i globalnim lancima vrijednosti. Upravo za vrijeme pandemije COVID-a svjetski gospodarstvenici su spoznali važnost lokalnih lanaca dobave i lanaca vrijednosti te se u sklopu jaÄŤanja sigurnosti i postizanja Ciljeva održivog razvoja sada i u multinacionalnim kompanijama promoviraju i razvijaju lokalni lanci dobave koji su u ovim neizvjesnim uvjetima poslovanja prepoznati kao sigurniji, jeftiniji i svakako održiviji s manjim utjecajem na okoliš. Iz te perspektive ÄŤini se potpuno deplasirano poticati sudjelovanje u globalnim lancima vrijednosti. Drugi je primjer Cilj C1.5. Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jaÄŤanje lanca opskrbe hranom koji kao jedan od izazova navodi - Usitnjenost proizvodnje i ponude u poljoprivredi rezultira smanjenom konkurentnošÄ‡u i neuÄŤinkovitim korištenjem prirodnih resursa dajući do znanja da se uÄŤinkovitost korištenja resursa smatra prije svega uÄŤinkovitijim korištenjem zemljišta, što je potpuno izvan konteksta o kojem govore međunarodni dokumenti i strategije kada govore o uÄŤinkovitosti korištenja resursa gdje se ponajprije misli o stvaranju vrijednosti korištenjem što je moguće manje energije i materijala i sirovina iz prirode kako bi se ekonomski rast odvojio od materijalne potrošnje. Koliko je NPOO, u srednjoroÄŤnom i dugoroÄŤnom razdoblju, prilika za restrukturiranje gospodarstva i javne uprave prema pametnom razvoju temeljenom na naÄŤelima održivog razvoja? -Svakako da jest. No da bismo sa sigurnošÄ‡u znali da će on potaknuti razvoj gospodarstva temeljenog na održivom razvoju, moramo vidjeti kriterije dodjele sredstava koja se temelje na održivosti. U ovom trenutku dokument nam samo nudi deklarativnu orijentiranost na održivi razvoj. A upravo je ono što smo u ovom dokumentu oÄŤekivali vidjeti su jasni kriteriji dodjele sredstava, kako prema sektorima tako i prema utjecaju na održivost, sukladno EU taksonomiji koju je predstavio spomenuti Europski zeleni plan. Glagoli kao što su: jaÄŤati, razvijati i sliÄŤni ostavljaju dojam da se tek s pomoću ovih sredstava planira razvijati kriterije dodjele.  

Još puno posla

ZakljuÄŤno - koje bi reforme trebalo poÄŤeti odmah provoditi...? -S obzirom na teme kojima se bavimo mi u Hrvatskom poslovnom savjetu za održivi razvoj, nama je važno vidjeti da se kriteriji održivosti uvedu u sve poslovne planove vlade i gospodarstva. To znaÄŤi kriterije održivosti u svim infrastrukturnim projektima i svim modelima financiranja oporavka gospodarstva. Ali ti bi kriteriji već danas trebali biti detaljno razrađeni i poznati, a na temelju ovog dokumenta mogu zakljuÄŤiti da to nije sluÄŤaj. (D.J.)   Članak u PDF formatu preuzmite ovdje.

Aktivnosti

DOP.HR - Društveno Odgovorno Poslovanje u Hrvatskoj slika

DOP.HR

Konferencija o Održivom Razvoju slika

Konferencija o održivom razvoju

Konferencija o Održivom Razvoju slika

HRIO - Hrvatski index održivosti

Povelja o Raznolikosti slika

Povelja o raznolikosti

Nefinancijsko Izvještavanje slika

Izvještavanje o korporativnoj održivosti

Edukacija slika

Edukacije

GiO - Gospodarstvo i Održivost slika

GiO - Gospodarstvo i Održivost

GiO - Gospodarstvo i Održivost slika

Zakonodavstvo

Međunarodna Suradnja slika

Međunarodna suradnja

Postanite član HR PSOR-a

Ispunite polja

14. konferencija o održivom razvoju i 15. dodjela nagrade HRIO slika

HR PSOR

Jurišićeva 12

10000 Zagreb, Hrvatska

Pogledaj kartu

Postani potpisnik povelje o raznolikost

Ispunite polja

14. konferencija o održivom razvoju i 15. dodjela nagrade HRIO slika

HR PSOR

Jurišićeva 12

10000 Zagreb, Hrvatska

Pogledaj kartu